Epilepsija

Epilepsija je kronični poremećaj, čiji su glavni znakovi ponavljajući, neprovocirani napadaji. Bolest se dijagnosticira ako se pojave dva neprovocirana napadaja (ili jedan s vjerojatnošću novih) koji nisu uzrokovani nekim poznatim i reverzibilnim medicinskim stanjima poput povlačenja alkohola ili niskog šećera u krvi.

Epilepsija je jedna od najčešćih bolesti u neurologiji koja zbog svojih karakteristika predstavlja opasan medicinski i socijalni problem te ju se želi riješiti raznim tradicionalnim i prirodnim metodama liječenja.

Napadaji koji prate ovu bolest povezani su s ozljedama mozga, odnosno stanicama moždane kore. Iz još uvijek nepoznatog razloga, zahvaćene stanice postaju previše nadražene i reagiraju izbijanjem električnih impulsa. Rezultat ovog procesa su epileptični napadaji.

Uzroci i simptomi su raznoliki, stoga moramo biti pažljivi pri dijagnosticiranju.

Simptomi epilepsije

Epilepsiju obilježavaju napadaji, a dijagnosticiramo je preko periodičnih, spontanih epizoda. Osoba koja ima jedan napadaj ne mora nužno imati epilepsiju ako nema drugi napadaj ili je mala vjerojatnost da će se isti ponoviti.

Statistički, ako se pojavi prvi napadaj, drugi će ga najvjerojatnije pratiti u skorije vrijeme.

Na primjer, kada se napadaj manifestira, postoji 50% šanse da će se isti ponoviti u razdoblju od 6 mjeseci. Kod osoba koji znaju uzrok napadaju, mogućnost se podiže na 80%.

Napadaje dijelimo na tri faze: početak, sredina i kraj.

Početak napadaja

Prvi simptom u epileptičnom napadaju smatramo dijelom napadaja i nazivamo ga “aura”. To je neopisivi osjećaj, koji ponekad povezujemo s promjenom osjećanja, senzacije, misli ili ponašanja, a javlja se svaki put kada će napadaj nastupiti.

Auru često tretiramo kao izolirani, blagi napadaj, no može biti i samo promjena u svijesti. S druge strane, puno ljudi tvrdi da nemaju nikakvo predosjećanje prije napadaja.

Koji su simptomi početne faze i na što paziti?

Emotivne promjene:

  • Déjà vu (osjećaj da su osoba, mjesto ili stvar poznati, iako to niste nikada proživjeli)
  • Jamais vu (osjećaj da su osoba, mjesto ili stvar nepoznati, ali nisu)
  • Promjena u mirisima, zvukovima i okusu
  • Poremećaj s vidom
  • “Čudni” osjećaji (često panika, strah, brzopleto razmišljanje)

Tjelesne promjene:

  • Vrtoglavica i glavobolja
  • Mučnina i ostali problemi sa želucem
  • Podrhtavanje i trnjenje dijelova tijela
epilepsija_blog_2

Sredina napadaja

Ovaj period traje od prvih simptoma (uključujući auru) do kraja napadaja, a povezan je s električnim aktivnostima u mozgu. Vizualni simptomi mogu trajati dulje nego aktivnost na EEG-u. To se događa zato što mnogi simptomi imaju duge posljedice čak i nakon napadaja, a nisu nužno vezani uz sam napadaj.

Emotivne promjene:

  • Gubitak svijesti i gubitak pamćenja
  • Zbunjenost
  • Periodi zaboravnosti
  • Rastresenost, sanjarenje
  • Gubitak sluha ili distorzija zvukova
  • Čudni mirisi i okusi
  • Bljeskanje i zamagljenost vida
  • Vizualne halucinacije
  • Trnjenje dijelova tijela i distorzirana percepcija udova

Tjelesne promjene:

  • Poteškoće u govoru (potpuna nemogućnost ili izgovaranje besmislica)
  • Nemogućnost gutanja, slinjenje
  • Konstantno treptanje, nekontrolirano micanje očiju
  • Problemi s kretanjem i kontrolom tijela
  • Trzanje, nagli i nekontrolirani pokreti
  • Automatizmi (besmisleno pokretanje lica, ruku i nogu)
  • Gubitak kontrole nad mjehurom
  • Znojenje, promjene u boji kože
  • Ubrzani rad srca i poteškoće s disanjem
  • Grizenje jezika

Kraj napadaja

Kako napadaj završava, tijelo dolazi do faze oporavka. Dok se neki ljudi instantno oporave, drugima treba i do nekoliko sati da se vrate u normalno stanje. Tip napadaja, odnosno njegov utjecaj na mozak, određuje koliko će oporavak trajati i koja će šteta ostati.

Emotivne promjene:

  • Slabe reakcije ili potpuni nedostatak istih
  • Pospanost, zbunjenost
  • Gubitak pamćenja
  • Poteškoće s govorom i pisanjem
  • Depresija, tuga, uzbuđenost
  • Strah i anksioznost
  • Frustriranost, sram

Tjelesne promjene:

  • Ozljede uzrokovane napadajem (masnice, posjekotine, slomljene kosti, ozljede glave ako je došlo do naglog pada)
  • Osjećaj umora, iscrpljenosti, potreba za spavanjem
  • Glavobolja i mučnina
  • Žeđ
  • Generalna slabost u tijelu
  • Potreba za mokrenjem ili gubitak kontrole u mjehuru
epilepsija_blog_3

Tipovi epileptičnih napadaja

U neurologiji, napadaje definiramo kao različita klinička zbivanja koja su posljedica prolaznog poremećaja u djelovanju mozga. Epileptične napadaje razlikujemo od srčanih, bubrežnih, crijevnih i slično po tome što su cerebralni.

Najčešće vrste cerebralnih napadaja su: epileptički, psihogeni (aktivni i histerični) i ishemički (iznenadni manjak opskrbe krvlju).

Epileptički napadaji

Definirani kao iznenadni cerebralni napadaji, epileptički napadaji posljedica su abnormalnog električnog izbijanja iz različitih dijelova moždane kore ili iz cetrencefalona (prednjeg dijela moždanog stabla).

Uz napadaje javlja se i klinička slika, odnosno izgled napadaja.

Psihogeni napadaji

Ovakav tip napadaja vrlo je čest. Može izgledati dramatično, no relativno je bezazlen. Do njega dolazi zbog aktivacije ili oslobađanja moždanih struktura uslijed emotivne neuravnoteženosti.

Kada se javlja kod djece, zovemo ga afektivno-respiratorni jer zaustavlja disanje, a prati ga plač. Kod odraslih se javlja s raznim simptomima, a uzrok su brojni životni problemi.

Iako su manje opasni od epileptičnih napadaja, često ih je teško razlikovati pa ponekad ne znamo govorimo li o psihogenom napadaju ili epilepsiji.

Ishemički napadaji

Ishemički je najčešći tip napadaja. Javlja se pri iznenadnom smanjenju dotoka krvi u mozak, a uzroci mogu biti razni. Najčešći uzrok ovog napadaja je vazovagalna sinkopa, odnosno nesvjestica koja se javlja pri naglom ustajanju, pogotovo ako je osoba u temperaturi ili virozi. Napadaj se također može javiti i pri neudobnom stajanju, boravljenju u prostoru s neugodnim mirisima, pri vađenju krvi i slično.

Napadaj sam po sebi nije štetan, no treba pripaziti na pad jer može doći do traumatskih ozljeda.

epilepsija_blog_4

Znači li epileptični napadaj da osoba boluje od epilepsije?

Epilepsija i epileptički napadaj nisu ista stvar.

Epilepsiju dijagnosticiramo na temelju nekoliko naznaka koje se povezuju u jednu cjelinu. Pritom treba znati da je epileptički napadaj samo jedan od simptoma, dok je epilepsija poremećaj. U epilepsiji su napadaji stalni, a mogu biti i kronični te ih se želi smanjiti raznim tradicionalnim metodama u obliku lijekova ili prirodnim metodama liječenja kao što su CBD ulje ili drugi cbd proizvodi.

Poslije prvog napadaja, odnosno na početku bolesti, teško je reći hoće li oboljeli imati kroničnu epilepsiju.

Kako bi se došlo do dijagnoze, prvo se isključuju svi ostali faktori koji bi mogli objasniti uzrok napadaja. Potom se gledaju okolnosti i opći neurološki status, dob i na kraju elektroencefalografski nalaz.

Ako se isključe sve ostale mogućnosti, onda potencijalno govorimo o epilepsiji.

Uzroci epilepsije

U kasnijoj životnoj dobi, epilepsiju mogu uzrokovati i ostala teška stanja. Porast dijagnoza možemo vidjeti iznad 55-e godine, a bolest se najčešće javlja kao dodatak drugoj ozbiljnoj bolesti, kao što je Alzheimerova bolest.

Bilo koji proces u mozgu može dovesti do napadaja.

Osim svega navedenog, epilepsija se javlja i kao nasljedna bolest, a nasljeđivanje je jedan od većih faktora.

epilepsija_blog_5

Epilepsija i nasljednost bolesti

Iako je vrlo složeno i mali broj epilepsija se nasljeđuje, poznajemo slučajeve u kojima dijete naslijedi bolest od roditelja.

Čest je slučaj da se nasljeđuju idiopatske epilepsije — one kod kojih ne možemo pronaći niti uzrok niti oštećenje koje bi objasnilo napadaje. Proučavanjem gena možemo zaključiti kako se neke idiopatske epilepsije nasljeđuju generacijama.

Prvi gen kod bolesnika s epilepsijom pronađen je 1995. godine, što znači da je ta grana medicine relativno nova.

Danas poznajemo gene mnogih primarnih epileptičnih pojava. Neki od njih su epilepsija kod neuronalne ceroidne lipofuscinoze, kod gangliozidoza, kod malformacije razvoja kore mozga i razne druge.

Trenutni tretmani za epilepsiju

Kao i kod većine ovakvih bolesti, danas ne poznajemo lijek za epilepsiju. Tradicionalna medicina nudi rješenja pomoću kojih sprečavamo i kontroliramo napadaje, no takvi tretmani dolaze s novim problemima koji kod alternativnih metoda ublažavanja nisu vidljivi.

Slabost, umor, povraćanje, glavobolje, tremor i problemi sa snom, samo su neke od nuspojava.

Kako je epilepsija životna borba, dugotrajne nuspojave lijekova javljaju se često i uzrokuju štetu na dugim stazama. Ovdje podrazumijevamo probleme poput promjene raspoloženja, razdražljivosti, paranoje, začepljenja krvnih žila, kao i probleme s jetrom, gušteračom i bubrezima.

epilepsija_blog_6

Tradicionalna medicina

U ovu kategoriju uključujemo antikonvulzivne lijekove koji sprečavaju širenje napadaja. Oni su:

  • Diazepam — djelotvoran, ali kratkotrajan lijek koji se obično koristi u hitnim slučajevima
  • Karbamazepin i fenobarbital — najčešći lijekovi za djelomične i generalizirane napadaje
  • Eslikarbazepin i okskarbazepin — svakodnevni lijekovi za pomoć pri kontroli napadaja
  • Fenitoin — antikonvulzivno sredstvo koje se daje intravenski, a služi za suzbijanje aktivnih napadaja

Navedeni tretmani dolazi sa sljedećim nuspojavama:

  • Umor i slabost
  • Vrtoglavica i glavobolja
  • Ometan san
  • Gubitak apetita
  • Mučnina i povraćanje
  • Promjeni u vidu
  • Alergijske reakcije
  • Problemi s hodanjem

Duga upotreba ovakvih lijekova dovodi do puno većih komplikacija koje oboljeli pokušavaju izbjeći. S druge strane, tretman proizvodima od konoplje drugačije i sigurnije djeluje na tijelo.

Kanabis: alternativni tretman za epilepsiju

Kroz povijest smo svjedočili uporabi kanabisa za napadaje u mnogim kulturama, no prava istraživanja nisu počela do nedavno. Zadnjih desetaka godina dobili smo pristup studijama koje proučavaju ljekovita svojstva proizvoda od konoplje.

epilepsija_blog_7

Kako CBD pomaže liječenju epilepsije?

CBD je idealan za rješavanje niza komplikacija koje dolaze od epilepsije. Generalno govoreći, tretman CBD-om fokusira se na zaštitu živčanih stanica, smanjenje upala te pomaže pri prekidanju napadaja prije nego se pojave u mozgu.

CBD štiti živčane stanice

Kako se napadaji kod epileptičara javljaju, glavna šteta koja nastaje je ozljeda neurona. Takve ozljede ključne su u razvoju bolesti jer baš one djeluju na buduće probleme koji mogu dovesti i do smrti. Neki od tih problema uključuju oksidaciju, preveliki porast neurotransmitera i slabost na kalcij.

Oksidacijom nastaju slobodni radikali koji razgrađuju neurone. Istraživanja pokazuju kako je CBD moćan antioksidans koji smanjuje oksidativni stres na neuronima, pomažući im da prežive potencijalnu štetu.

Višak neurotransmitera (poput glutamata), uzrokuje ekscitotoksičnost (oštećivanje i umiranje živčanih stanica). Citokini koje oslobađa imunološki sustav doprinose prekomjernoj proizvodnji glutamata, uzrokujući preveliku aktivnost neurona, što u krajnosti rezultira u više napadaja i smrti živčanih stanica.

CBD sprečava proizvodnju citokina i tako umiruje neurone te ih čuva na životu. Također, CBD ulje na primjer aktivira endokanabinoidne receptore za snižavanje viška neurotransmitera u sinapsama. Taj proces uvelike doprinosi zaštiti neurona od prevelikih aktivnosti.

Zbog prekomjernog glutamata u tijelu, kod epileptičara raste razina kalcija. To u krajnosti uzrokuje toksičnost kalcija. CBD, među ostalim, inhibira prijenos kalcija prema neuronima i tako sprečava nakupljanje.

CBD smanjuje upale

Citokini su glavni uzrok upala. Kada se pojave napadaji, citokini i druge protuupalne stanice kreću se prema ozljedama živčanog tkiva, uzrokujući kroničnu upalu mozga. Zbog toga se javljaju naknadni napadaji koji često budu puno jači od inicijalnog.

epilepsija_blog_8

Srećom, CBD ima protuupalna svojstva. On aktivira CB2 receptor na citokinima kako bi ubrzao njihovu smrt i spriječio daljnji nastanak. Posljedično, upala u mozgu se smanjuje, a samim time smanjuje se i vjerojatnost epileptičnog napadaja i umanjuje njegovu potencijalnu ozbiljnost.

CBD pojačava prirodnu sposobnost tijela u borbi s epilepsijom

Ljudsko tijelo ima vlastiti sustav koji stvara kanabinoidne spojeve poput onih koje stvara CBD, a nazivamo ih endokanabinoidni sustavi. CBD je fitokanabinoid, što znači da ga pronalazimo u biljkama te raznim metodama ekstrakcije i obrade dobijemo naše poznato CBD ulje.

Jedan endokanabinoidni spoj koji se bori protiv epilepsije je anandamid. Anandamid aktivira CB1 receptore (receptori koji utječu na neuronske i psihološke aspekte tijela) kako bi smanjili glutamat u tijelu i tako zaštitili neurone od napada.

Anandamid je reguliran proteinima koji vežu masne kiseline i transportiraju ih do enzima koji ih razgrađuje. Međutim, CBD može pomoći anandamidu da traje duže, što znatno djeluje na proteine koji se transportiraju. Rezultat je duže reguliranje glutamata i zaštita neurona.

CBD sprečava epileptičku aktivnost

Jedan od načina na koji CBD ulje može spriječiti napadaje je povećavanje razine anandamida. Kako se anandamid povećava, višak ekscitacijskih neurotransmitera poput glutamata se smanjuje. S manje takvih kemikalija u mozgu, smanjuje se i vjerojatnost abnormalnog električnog pražnjenja neurona u mozgu koji zapravo uzrokuje napadaj.

CBD-ova glavna prednost je potencijal da spriječi napadaje.

Drugi način na koji CBD sprečava napadaje je da inhibira kalcijeve kanale T-tipa. Ti kanali su odgovorni za ekscitabilnost mnogih neurona. Sprečavajući ove kanale od hiperaktivacije neurona, smanjuje se vjerojatnost napadaja.

Otkriveno je da CBD inhibira ove kanale u farmakološki relevantnim koncentracijama, što dodatno učvršćuje njegov status u liječenju simptoma epilepsije.

Istraživanja uspješnosti CBD-a za epilepsiju

Brojne su kliničke studije na ljudima pokazale djelotvornost CBD-a u tretiranju epilepsije.

  • U jednom istraživanju, 19 roditelja koristilo je kanabis obogaćen CBD-om za svoju djecu koja su bolovala od epilepsije i nisu reagirala na tradicionalno liječenje. 16 od 19 roditelja potvrdilo je vidno poboljšanje u smanjenju učestalosti napadaja. Dvoje djece potpuno je bilo bez napadaja, osmero njih smanjilo je napadaje za 80%, a preostalo šestero djece smanjilo je napadaje od 25% do 60%. Roditelji su također potvrdili poboljšanje u ostalim simptomima, uključujući bolji san, pojačanu budnost i poboljšanje raspoloženja.
  • Drugo istraživanje uključivalo je 15 bolesnika koji su potvrdili da CBD djeluje kao antiepileptički lijek. Tijekom studije, osam pacijenata dobilo je CBD, a ostali su primali placebo četiri i pol mjeseca. Svi su u to vrijeme nastavili i s tradicionalnom terapijom. Nijedan sudionik nije prijavio nuspojave. Četvorica su potvrdili da nemaju napadaje, a trojica su osjetili poboljšanje. CBD je bio neučinkovit samo kod jednog pacijenta.
  • U nedavnom primjeru, djeca s teškom epilepsijom koja nisu dobro reagirala na tradicionalne lijekove primila su Epidiolex (CBD proizvod) — prvi lijek od čistog CBD-a koji je odobren u SAD-u. Neka od djece su primila placebo. Istraživanje je pokazalo da su djeca koja su primala CBD smanjila napadaje za 39%, dok su djeca koja su primala placebo smanjila napadaje za 16%.
Sadržaj
    Add a header to begin generating the table of contents
    Shopping Cart
    Scroll to Top