Cvjetove kanabisa konzumiramo na dva načina: pušenjem i isparavanjem. Poanta ove metode je udisanje dima kako bismo u tijelo unijeli ljekovite sastave.
Načini na koje konzumiramo cvjetove su: Vape / Cigareta / Lula / Bong
Prirodno. Praktično. Zdravo.
KONOPLJA JE JEDNA OD NAJSTARIJIH UZGOJIVIH
BILJAKA ZNANIH ČOVJEKU
Papir, tekstil, CBD ulja i tinkture, samo su neki od proizvoda koje ljudi tisućama godina dobivaju iz ove jedinstvene biljke.
Njena tradicija proteže se kroz generacije, od kojih svaka konoplju konzumira na nov način. Tako u današnjem vremenu pronalazimo ne toliko novu, no izrazito uspješnu granu uporabe konoplje — medicina. U ovom ćete članku pronaći sve što trebate znati o konoplji, njenim primjenama i pozitivnim učincima na ljudsko tijelo.
ŠTO JE KANABIS?
U znanstvenoj klasifikaciji, konoplja i marihuana dio su Cannabaceae obitelji, točnije Cannabis sativa.
Kada kažemo “konoplja” (uzgojena konoplja, lat. Cannabis), najčešće mislimo na industrijsku konoplju, biljku koja najčešće u svojem sastavu nema više od 0.3% THC-a. Iako postoji puno kanabinoida osim navedenog, uglavnom govorimo o CBD i THC kemijskim sastavima. Detaljniju razliku i upotrebu THC-a i CBD-a, pronađite niže u tekstu.
Konoplja obožava sunce i raste u raznim uvjetima, što znači da je možemo pronaći posvuda.
Ova zanimljiva biljka danas ima razne upotrebe: njezina vlakna koristimo za stvari poput papira, užeta i drugih tekstila, no biljka je ipak najpoznatija po svojim zdravstvenim svojstvima i načinu kako djeluje pozitivno na ublažavanje simptoma raznih bolesti.
Ovdje prvenstveno pričamo o zdravstvenim primjenama konoplje u modernoj medicini. Bilo da se konzumira u obliku ulja ili cvijeta, kapsula ili slično, industrijska konoplja poznata je po svojim izrazito pozitivnim efektima koji pomažu pri liječenju simptoma bolesti te ublažavanju bolova.
Sve što danas znamo o konoplji rezultat je dugoročnih tradicija i generacija koje su konzumirale biljku na različite načine. Kako bismo bolje upoznali svrhu i primjenu konoplje u medicini, vrijedno je upoznati povijest i načine primjene ove biljke.
KANABIS - POVIJEST I RELIGIJA
POVIJEST
Zapisi o upotrebi kanabisa, odnosno konoplji/marihuani sežu čak do prije 10 tisuća godina. Iako ne znamo prvenstvenu upotrebu ove biljke, znamo da se intenzivno koristila u Aziji, s početkom na Taiwanu.
Prvo korištena kao dekoracija i materijal za tekstil, konoplja se kao medicinski preparat koristi već od 2500 godina prije Krista. Prva printana knjiga (Gutenbergova Biblija) printana je na papiru od konoplje.
Uz razne preinake i inovacije vezane uz ovu biljku, ona se koristila i kao hrana, i to u oblicima ulja, sjemenki, brašna i čaja. No ipak, danas njen najzanimljiviji učinak pronalazimo u medicini.
Detaljnije, konoplju većinski koristimo u:
- industrijskoj proizvodnji kao što su papir, odjeća, građevinski materijali i plastika
- prehrambeni proizvodi poput ulja za kuhanje, konopljinog brašna i proizvoda koji se baziraju na sjemenkama biljke
- medicinski proizvodi kao što su CBD ulja i tinkture, kao i ostali oblici konzumacije konoplje u svrhu ekstrakcije CBD-ovih svojstava
Više saznajte na infografici niže.
RELIGIJA
Kroz povijest, uporabu kanabisa usko vežemo uz religiju. Svoje začetke biljka je pronašla na području Kine, točnije u taoizmu, gdje se vjerovalo da uporaba povezuje šamane s njihovom budućnošću. Duga tradicija prekinuta je oko 200-e godine poslije Krista, no baš tada oživljava na području Indije.
Hinduisti su čvrsto vjerovali da je bog podario konoplju svom narodu kako bi bili zadovoljni, izgubili strah i povećali seksualnu želju. Također, jedna od priča tvrdi kako su bogovi i demoni izmuzli ocean i tako pronašli konoplju.
Osim navedenih religija, kanabis se intenzivno koristio na Tibetu među budistima, te u antičkoj Grčkoj. Na tim se područjima biljka konzumirala u obredne svrhe. Takav način konzumacije održavao se dugi niz godina — sve do uporabe konoplje kakvu ju danas znamo.
U modernom zapadnjačkom svijetu, Jamajka je imala najveći utjecaj na popularizaciju marihuane. Rastafarijanski pokret je kanabis konzumirao kao dio duhovnog razvoja, pritom odbijajući materijalizam i opresiju. Uz pomoć poznatih ličnosti poput Boba Marleya, kanabis je svoje mjesto pronašao i u američkom zakonu krajem 20. stoljeća.
RAZLIKA KONOPLJE I MARIHUANE
Konoplja ili kanabis ( lat. Cannabis) je biljka koja se dijeli na dvije podvrste — industrijsku konoplju (eng. hemp ili konoplja) i indijsku konoplju (marihuana).
Industrijska konoplja razlikuje se od marihuane po svojoj funkciji, uzgoju i primjeni.
Industrijska konoplja (Cannabis Sativa L.) raste u visinu i do 4m, ima dugačke tanke listove i najčešće se uzgaja vani, na otvorenom, dok je marihuana (Cannabis Indica) niska biljka, raste u širinu i ima deblje zaobljenije listove.
Osnovna razlika je količina psihoaktivne supstance (THC). U industrijskoj konoplji, THC nije viši od 0,3%, dok u marihuani bude od 5% THC-a pa naviše.
Svima nam je poznato da se marihuana koristi u medicinske ili u rekreativne svrhe, ali nije dozvoljena u našoj zemlji.
Industrijska konoplja se naprotiv može koristiti na razne načine što marihuana ne može. To uključuje dodatke prehrani poput proteina, sjemenki, ulja, zatim u kozmetici, proizvodima za životinje, odjeći, građevinskom materijalu, u medicinske svrhe, i još mnogo drugih.
Kada ju primjenjujemo u zdravstvene svrhe, konoplja iskorištava svoj puni potencijal. Od ublažavanja bolova pa sve do liječenja simptoma bolesti, ova je biljka sve zastupljenija u granama medicine. Bilo da se radi o lakšim ili težim bolestima, uspjeh konoplje je neporeciv.
A za sve to zaslužni su kanabinoidi, odnosno kemijski spojevi koji se nalaze u uzgojenoj biljci.
ŠTO SU KANABINOIDI?
Kanabinoidi (primjerice THC i CBD) su kemijski spojevi koji se nalaze u cvjetovima kanabisa. Najpoznatiji su po tome što ublažavaju niz simptoma poput boli, vrtoglavice, anksioznosti i upala. Svoj ljekoviti učinak očituju u tome što oponašaju endokanabinoide — prirodne spojeve u ljudskom tijelu koji održavaju zdravlje i stabilnost.
Kada konzumiramo kanabis (primjerice marihuanu ili konoplju), kanabinoidi se vežu uz moždane receptore (zvani CB-1) i tjelesne receptore (CB-2). Svaki spoj dobiven iz industrijske konoplje ima drugačiji učinak na naša tijela. Tako se, na primjer, THC veže uz CB-2 receptore koji se nalaze po cijelom tijelu. Ovisno o tipu kanabinoida, moguća su razna olakšanja tegoba.
Što se tiče industrijske konoplje, biljka sadrži preko 100 tipova kanabinoida, od kojih mnogo ima potvrđenu medicinsku upotrebu. Kako bismo efektivno ublažili simptome određenih bolesti, najbolje je poznavati kakav tip kanabinoida djeluje na koje simptome.
THC I CBD
Iako su učinci marihuane (visoka razina THC-a) najviše popularizirali konzumaciju, danas prepoznajemo niz faktora koji pomažu zdravlju. Tradicionalna potražnja uglavnom je zahtijevala proizvod s visokom dozom psihoaktivnih supstanci (THC-a), no kako danas znamo više o djelovanju i uporabi biljke kanabis kao lijeka, vrsta potražnje se promijenila.
Biljka kao takva ima dva najvažnija spoja po kojima razlikujemo njihov učinak na tijelo. THC (tetrahidrokanabinol) i CBD (kanabidiol) derivati su biljke kanabisa, ali postoji više načina kako koristiti koji spoj za pojedine potrebe. Treba znati da THC i CBD imaju isti kemijski sastav, no razlikuju se po rasporedu jednog atoma.
Iako ih razlikuje samo jedan atom, THC i CBD drastično se razlikuju u funkciji koju imaju na ljudsko tijelo.
THC (TETRAHIDROKANABINOL)
Glavni psihoaktivni kanabinoid koji dobivamo iz konoplje je THC. Kao što smo već spomenuli, THC se veže za CB1 receptore. Kada se stvori veza, reakcija stvara signale koji se šalju u mozak i stvaraju psihoaktivne efekte.
U biljci kanabisa taj psihoaktivni agent prepoznajemo kao THCA (delta-9-THCA). Biljke sintetiziraju sekundarne metabolite, a u slučaju THCA-a, to se događa kada enzim djeluje kao katalizator za sintezu jednostruke veze atoma ugljika u molekuli kanabigerolne kiseline (CBGA), stvarajući THCA.
THCA nije aktivan dok se ne dekarboksilira u THC, a onda postaje moćan psihotrop koji ima i terapijske svrhe, što vidimo u istraživanjima koja dokazuju da je on (dakle THC):
- Protuupalan
- Antispazmatičan (opušta mišiće i spriječava grčenje)
- Neuroprotektivan (štiti živce u tijelu)
- Djeluje poput analgetika
- Smanjuje očni tlak
Naša tijela imaju nekoliko različitih kanabinoidnih receptora. Njih prepoznajemo kao CB1 i CB2 (G protein) receptore na koje THC djeluje.
Većina CB1 receptora nalazi se u mozgu. CB2 receptore najčešće nalazimo u imunološkom sustavu. THC je djelomični agonist ovih receptora, što znači da se molekule na njega vežu i mogu ih djelomično aktivirati.
Kod CB1 receptora, njihovo vezanje dovodi do smanjenja cAMP-ova (molekule glasnika) zbog inhibicije enzima adenilat ciklaze. U konačnici, to smanjenje cAMP-ova sprečava tipično funkcioniranje mozga. A budući da se CB1 receptori nalaze po cijelom mozgu, postoje različiti učinci. Zato, na primjer, pod utjecajem THC-a osjećamo:
- Povećani apetit zbog vezanja THC-a na receptore u hipotalamusu, što je regija koja pomaže u kontroli apetita
- Sporije vrijeme reakcije zbog vezanja THC-a na receptore u bazalnim ganglijima, regiji koja pomaže kretanju, planiranju i koordinaciji
- Antiemetički učinak zbog vezanja THC-a na receptore u mozgu
- Osjećaj euforije – “high”, zbog vezanja THC-a na receptore u nucleusu accumbens, što je područje povezano s motivacijom i nagradom
- Ublažavanje boli zbog vezanja THC-a na receptore u leđnoj moždini
- Loša koordinacija zbog vezanja THC-a na receptore u malom mozgu, što pomaže kontrolirati naše kretanje i koordinaciju
- Izmijenjeno psihičko stanje i prosudba zbog vezanja THC-a na receptore u neokorteksu, regiji koja služi za kompleksno razmišljanje
- Paranoja kod nekih korisnika, koja nastaje zbog vezanja THC-a na receptore u amigdali, području povezanom s emocijama i strahom
Na nivou THC-a kojeg dobivamo rekreacijskom upotrebom kanabisa (u razumnim dozama), vidimo kako THC proizvodi psihotropne učinke koji se općenito smatraju ugodnim ili opuštajućim. Međutim, istraživanje sugerira da visoka razina THC-a, iako netoksična, može proizvesti teže nuspojave poput ubrzanog rada srca, tjeskobe, osjećaja panike i pospanosti. Neki prvi korisnici, posebno oni kojima se daje kanabis s visokim THC-om, mogu osjetiti navedene nuspojave.
Iako THC nudi izvanrednu korist za zdravlje, jaki efekti ne odgovaraju svim korisnicima. Također je važno napomenuti da zbog svojih promjenjivih supstanci, kemijski je spoj klasificiran kao ilegalan u većini zemalja svijeta. Uzevši sve navedeno u obzir, u liječenju simptoma bolesti CBD ima sličnu, no ne sasvim istu funkciju.
CBD (KANABIDIOL)
U većini slučajeva, CBD je drugi najzastupljeniji spoj u kanabisu, no svaki plod biljke može imati jedan od omjera:
- Visoki THC, niski CBD (npr.,10-30% THC, CBD u tragovima)
- Balansirani CBD/THC (npr., 5-15% THC i CBD)
- Visoki CBD, niski THC (npr., 5-20% CBD, THC ispod 5%)
Visoki udio CBD-a pruža funkcionalan i lako podnošljiv efekt, bez euforije (tzv. ‘high’ osjećaja) kakvu uzrokuje THC. Takva vrsta derivata preporučuje se korisnicima koji su osjetljivi na potencijalne nuspojave kao što su anksioznost, vrtoglavica i paranoja. Također, visoki udio CBD-a preporučuje se za simptome poput boli, upala i slično.
CBD ima terapeutsko djelovanje, i to u sljedećim područjima:
- Analgetik
- Protiv upala
- Protiv povraćanja
- Anksiolitik i antidepresiv
- Stimulans apetita
- Neuroprotektiv
- Antiangiogen (pomaže u uništavanju krvnih žilica koje hrane tumore)
- Ima antiproliferativno i antitumorsko djelovanje (koje se, uz gore spomenuto, smatra dijelom liječenja raka pomoću CBD-a)
- Palijativne koristi
- Antipsihotik (ima alosteričnu modulacijsku aktivnost koja smanjuje psihotropnu aktivnost THC-a tako da mijenja oblik kanabinoidnih receptora koje posjeduje THC; također je alosterični modulator na delta-opioidnim receptorima)
Unutar tijela, CBD molekule se vežu i na kanabinoidne receptore i na one receptore koje obično posjećuju neurotransmiteri — kemijski glasnici u živčanom sustavu.
Međutim, misli se da se CBD ne veže čvrsto na kanabinoidne receptore, već da daje svoje djelovanje utječući na različite molekularne signalizacijske sustave unutar endokanabinoidnog sustava te da je u interakciji s njihovim receptorima i ionskim kanalima. Stoga, vidimo da CBD djeluje na sljedeće:
- 5-HT1a receptori (ova interakcija objašnjava anksiolitičke učinke povezane s CBD-om)
- TRPV1 (prolazni receptor)
- GPR55 (G spojeni receptor 55)
- FABP – proteini koji vežu masne kiseline (ta interakcija može biti povezana s njegovim protuupalnim djelovanjem)
- PPARs (receptori aktivirani proliferatorom)
Ovi mehanizmi vrlo su zanimljivi istraživačima. Zahvaljujući i dosadašnjim i tek nadolazećim otkrivenjima, saznajemo da postoji potencijalna anti-tumorska aktivnost. Kroz svoju modulaciju signalnih putova, čini se da CBD može pokrenuti antitumorsku aktivnost kao što su autofagija, apoptoza, smrt stanica, smanjene metastaza i smanjene migracija tumora.
Trenutno se u SAD-u, CBD koristi kao lijek Epidiolex, propisan u nekim slučajevima dječje epilepsije. No izgleda da trebamo puno više istraživanja kako bi se vidjelo kako znanstvenici mogu iskoristiti terapijska svojstva CBD-a. To će vjerojatno uključivati daljnja istraživanja njegove uporabe za epilepsiju i rak. Proučava se i CBD-ov potencijal u neurološkim bolestima.
Što se tiče trenutne uporabe, jedan od popularnijih odabira je balansirani udio THC-a i CBD-a, i to baš zato što omogućava i tjelesno i moždano olakšanje.
ZDRAVSTVENA KORIST CBD-a
Lista bolesti i stanja kojima industrijska konoplja pomaže svakim se danom sve više širi. Pročitajte za koje bolesti možemo reći da CBD uspješno ublažava simptome:
- Epilepsija i poremećaji napadaja
- Bol i upale
- PTSP i anksioznost
- Crohnova bolest
- Multipla skleroza
- Povlačenje opioida
Pozitivno djelovanje CBD proizvoda (poput CBD ulja i cvjetova) odavno je potvrđeno kao veoma uspješna metoda nošenja s raznim bolestima. Primjere danas možemo naći posvuda, pogotovo kod liječenja simptoma u dječjoj dobi. Jednu od prvih priča uspješne CBD primjene pročitajte ovdje.
Za razliku od raznih alternativnih lijekova koji se preporučuju za simptome, kod kanabisa ne postoji mogućnost predoziranja, što ga čini idealnim za upotrebu. No važno je paziti na dobar omjer THC-a i CBD-a.
Potražnja i konzumacija ulja i cvjetova konoplje u zadnjih je desetak godina u rastu te se sve češće preporučuje kao prirodni ublaživač simptoma. Baš je zato, diljem svijeta, ova biljka zamijenila niz tradicionalnih lijekova koji se pokušavaju nositi sa simptomima raznih stanja.
U 2017. godini, napravljena je velika studija o utjecajima industrijske konoplje na pojedina problematična stanja. Rast u rješavanju simptoma u omjerima vidjeli smo u ovim bolestima:
- Anksioznost – 67%
- Insomnija (nesanica) – 60%
- Bol u zglobovima i upale – 52%
- Depresija – 43%
CBD je kao lijek za simptome ovih i mnogih drugih bolesti izrazito uspješan i ima obećavajuću ulogu u medicinskom svijetu.
KAKO KONZUMIRATI PROIZVODE OD KONOPLJE?
Baš kao i same vrste kanabisa, postoji više načina konzumacije.
Danas ovu biljku za liječenje simptoma koristimo u obliku cvijeta, ulja i koncentrata.
CVIJET
ULJE
Neobrađeno ulje kanabisa sadrži iste aktivne sastojke kao i biljka.
U komercijalnim proizvodima naći ćete CBD ulja s manjim ili većim koncentracijama THC-a i CBD-a. Ovakvi izračuni pomažu pri pronalasku idealne doze.
Ulja se mogu uzimati oralno, dodavati u tinkture i dodavati bilo kakvoj hrani.
KONCENTRAT
Koncentrati su proizvodi od kanabisa koji su obrađeni da bi zadržali željene biljne spojeve (prvenstveno kanabinoide). Komercijalni proizvodi sadrže veći udio THC-a ili CBD-a od biljke jer se koriste u ljekovite svrhe.
Koncentrate pronalazimo u sljedećim oblicima:
HASH
Poznat i kao hašiš, ovaj se oblik dobiva iz ženskih biljaka. Sadržaj THC-a i CBD-a varira od 20 do 60%, a konzumira se oralno. Neki hašiš ima sposobnost topljenja na vrućoj površini.
SMOLA
Smolu dobivamo tako da koristimo kombinaciju topline i pritiska kako bismo istisnuli sok iz izvornog materijala. Cvjetovi kanabisa idealni su za stvaranje smole.
KRISTALI
Kristale najčešće dobivamo korištenjem butana kao otapala. Proizvod dobiven na ovaj način najviše se konzumira preko vapea. Ovaj način nije idealan ako se traži potpuni rezultat jer se kristali moraju razrijediti alkoholom ili propanom da bi se koristili, a to umanjuje učinkovitost biljke.
DESTILAT
Najčišći oblik kanabisa. Uglavnom se koristi za izvlačenje THC-a. Ovaj se oblik rijetko preporučuje u početku jer je njegov udio kanabinoida izrazito visok, što ne odgovara svima koji ga koriste, a pogotovo ne početnicima.
ŠTO JE ENDOKANABINOIDNI SUSTAV (ECS)?
Unatoč dugoj povijesti čovječanstva s biljkom konoplje, otkriće kanabinoida i endokanabinoidnog sustava relativno je novo u znanstvenoj zajednici. CBD je prvi put izoliran kao supstanca u Izraelu 1964. godine, a prvi kanabinoidni receptor uočen je u mozgu štakora više od dvadeset godina kasnije — 1988.
Dvije godine kasnije, Lisa Matsuda i njezin tim s Instituta za medicinu Nacionalne akademije znanosti identificirali su CB receptore. Tada se počelo poprimati znanstveno razumijevanje endokanabinoidnog sustava. Otkrili su da endokanabinoidi i receptori na koje se vežu postoje u cijelom tijelu u središnjem živčanom sustavu, žlijezdama, imunološkim stanicama, organima i mnogim različitim vezivnim tkivima.
META SUSTAV TIJELA
Endokanabinoidni sustav prožima sve jedinstvene sustave u tijelu i pomaže usmjeriti njihove funkcije. Iz tog razloga se često opisuje kao „meta-sustav“ koji djeluje na ove sustave, a istovremeno upravlja njima. Kao što živčani sustav drži sve povezano i u komunikaciji, endokanabinoidni sustav pomaže u reguliranju gotovo svakog procesa u tijelu.
Endokanabinoidni sustav održava stabilnost unutar tijela jer se u vanjskom okruženju događa mnogo promjena i varijacija.
SUSTAVI U TIJELU NA KOJE DJELUJE ENDOKANABINOIDNI SUSTAV
Niže se nalazi popis svih sustava u tijelu na koje ECS može djelovati:
- Živčani
- Kardiovaskularni
- Probavni
- Endokrini
- Imunološki
- Koštani
- Mentalni
ŠTO SU TERPENI KANABISA?
Terpeni su organski spojevi koji pružaju aromu i okus kanabisu i raznim drugim organizmima, uključujući biljke.
Za razliku od ostalih biljaka i cvijeća s jakim mirisom, razvoj terpena u kanabisu započeo je zbog dva razloga: za odbijanje grabežljivaca te za mamljenje oprašivača. Mnogo je čimbenika koji utječu na razvoj biljaka terpena, uključujući klimu, vrijeme, starost i sazrijevanje, gnojivo, vrstu tla pa čak i doba dana.
Preko 100 različitih terpena identificirano je u biljci kanabisa, a svaki soj teži jedinstvenom tipu i sastavu terpena. Drugim riječima, soj poput sira i njegovih potomaka vjerojatno će imati osjetljiv miris nalik siru, a potomstvo borovnice često nasljeđuje miris bobica.
Terpeni mogu također igrati ključnu ulogu u razlikovanju učinaka različitih sojeva kanabisa, ali potrebno je više studija da bismo razumjeli kako i u kojoj mjeri.
Neki terpeni mogu pospješiti opuštanje i olakšanje stresa, dok drugi potencijalno potiču fokus i oštrinu. Profil učinaka bilo kojeg terpena može se promijeniti u prisutnosti drugih spojeva u fenomenu poznatom kao entourage učinak. Potrebno je više istraživanja kako bi se razumio učinak svakog terpena ako se koristi u skladu s drugima. Pročitajte više u našem blogu: “Što su terpeni?“
Sadržaj
Add a header to begin generating the table of contents
