Anksioznost

Anksioznost je prirodna tjelesna reakcija na stres. Generalno je opisujemo kao osjećaj straha ili predosjećanja onoga što dolazi, bilo da je to prvi dan škole, razgovor za posao ili javni govor koji moramo održati.

Takav je osjećaj normalan kod svakog čovjeka, no ako on odlazi u ekstreme i traje više od pola godine, tada govorimo o anksioznom poremećaju.

Osobe s ovim poremećajem nikada nisu na miru — tjeskoba je sveprisutna i pogoršava se s vremenom. Simptomi mogu djelovati na dnevne aktivnosti kao što su posao, škola i međuljudski odnosi te ih se zato ljudi probaju riješiti raznim tradicionalnim (lijekovi, psihoterapija) ili prirodnim metodama ublažavanja (CBD ulje, meditacija, rekreacija).

Što je anksioznost?

Poremećaj anksioznosti ne vežemo uz normalnu razinu tjeskobe koju osjećamo u određenim dijelovima života kao što su selidba, početak novog posla ili pisanje testova. Iako su sve to neugodna iskustva, ona nas na kraju motiviraju da se prilagodimo novim situacijama. Normalna tjeskoba dolazi i odlazi, ali nikad ne remeti svakodnevni život.

U slučaju anksioznih poremećaja, takvi su osjećaji stalno prisutni. Intenzivni su i iscrpljujući.

Takav poremećaj obilježen je time da narušava kvalitetu života i koči oboljele u razvoju aktivnosti koje vole. U ekstremnim slučajevima, oboljeli mogu odustati od socijalnog kontakta, prelaženja ulice pa čak i prestati s napuštanjem doma.

Ako se ne liječi, anksioznost se pogoršava s vremenom.

Poremećaji anksioznosti najčešći su tip emotivnih poremećaja i mogu zahvatiti ljude bilo koje dobi. Prema istraživanjima Američke Psihijatrijske Zajednice, vjerojatnije je da će žene prije oboljeti nego muškarci.

anksioznost_blog_2

Vrste anksioznosti

Anksioznost dijelimo na nekoliko tipova, a svaki od njih zahtijeva zasebni tretman, bilo to liječenje simptoma bez lijekova ili pomoću njih. Vrste anksioznih poremećaja su:

  • Generalni anksiozni poremećaj
  • Panični poremećaj
  • Razne fobije

Generalni anksiozni poremećaj

Kada govorimo o generalnom poremećaju, mislimo na tjeskobu i zabrinutost koja je prisutna većinu dana u periodu od šest mjeseci. Stvari poput posla, zdravlja, socijalne interakcije i dnevne rutine neki su od faktora zahvaćeni ovim poremećajem.

Simptomi ovog tipa anksioznosti su:

  • Osjećaj umora i istrošenosti
  • Lako umaranje
  • Poteškoće s koncentracijom
  • Laka iritiranost
  • Napetost mišića
  • Poteškoće s kontroliranjem brige
  • Problemi sa spavanjem (teško je zaspati i ostati u snu)

Panični poremećaj

Oni koji pate od ovakvog tipa anksioznosti doživljavaju neočekivane napadaje panike. Napadaj kao takav nastupa nenajavljeno, a strah se razvija brzo te kulminira nakon nekoliko minuta. To se može dogoditi bez poticaja, no česti su okidači poput nekih situacija ili objekata.

Panični napadaj može uzrokovati:

  • Ubrzan rad srca
  • Znojenje
  • Drhtanje
  • Osjećaj kratkog daha ili gušenje
  • Predosjećanje propasti
  • Osjećaj bivanja izvan kontrole

Osobe koje su doživjele napadaje panike često se brinu i boje sljedećeg napadaja, što može imati baš suprotni učinak. Zbog velikog straha i brige oko potencijalnih napadaja, osobe počinju izbjegavati mjesta i objekte zbog kojeg su dobile napadaj. Ovakvo nošenje sa strahom često razvija druge fobije (pogledajte niže).

Fobije

anksioznost_blog_3

Fobija je intenzivan strah ili averzija prema određenim predmetima ili situacijama. Ono što obilježava fobije vezane uz anksioznost je to da je strah u velikoj većini slučaja iracionalan.

Ljudi s fobijama:

  • Mogu imati strah ili pretjeranu brigu oko suočavanja s predmetima ili situacijama koji uzrokuju neugodu
  • Trude se izbjegavati te predmete ili situacije
  • Osjećaju neposredan i intenzivan strah pri suočavanju s predmetima ili situacijama
  • Trpe prisutnost svojih strahova ako ih ne mogu izbjeći

Neke od najčešćih fobija su:

  • Specifične fobije — letenje, visine, životinje (poput pasa, pauka ili zmija), injekcije, krv
  • Socijalna anksioznost — strah i izbjegavanje socijalnih interakcija
  • Agorafobija — korištenje javnog prijevoza, bivanje u otvorenim prostorima, stajanje u redu ili u skupini ljudi, bivanje izvan kuće
  • Separacijski anksiozni poremećaj — strah od separacije od ljudi koje volimo i kojima vjerujemo (najčešći kod djece)

Najčešći poremećaji anksioznosti

Od svih navedenih tipova, niže vam donosimo listu učestalosti svake od spomenutih vrsta:

  • 7-9% specifične fobije
  • 7% socijalna anksioznost
  • 2-3% panični poremećaj
  • 2% generalni anksiozni poremećaj
  • 1-2% separacijski anksiozni poremećaj

Uzrok anksioznosti

Znanstvenici još uvijek nisu sigurni što točno uzrokuje tjeskobu, no pretpostavljaju da je to kombinacija faktora. Ti faktori uključuju genetske i okolišne čimbenike, kao i kemijske spojeve koji se odvijaju u mozgu.

Također, vjeruje se da dolazi do promjena u dijelu mozga koji je odgovoran za kontroliranje straha.

Istraživanja još ništa ne mogu potvrditi sa sigurnošću. Pročitajte ovdje ono što za sada znamo o uzrocima anksioznosti.

Postoje li testovi za dijagnozu anksioznosti?

Danas ne poznajemo jedan tip testa koji može sa sigurnošću potvrditi poremećaj. Stoga koristimo dugi proces fizičkih pregleda, evaluacije mentalnog stanja i psihološke upitnike kako bismo dijagnosticirali anksioznost.

Neki doktori okreću se raznim testiranjima, poput pregleda krvi i urina, kako bi isključili druge bolesti koje mogu uzrokovati simptome.

Kada se pacijenti testiraju, u obzir se uzima nekoliko faktora i pomoću njih se rangira nivo anksioznosti. 

Liječenje anksioznosti

anksioznost_blog_4

Kada se dijagnosticira, doktori nude niz tretmana za ublažavanje simptoma. Nekima je potrebna medicinska pomoć, a drugima su dovoljne jednostavne promjene u stilu života.

U težim slučajevima, naime, tretmani se fokusiraju na liječenje simptoma dan po dan.

Liječenje generalno razlikujemo dvjema kategorijama: psihoterapija i lijekovi. Ovisno o slučaju, psiholozi pomažu sa strategijama za nošenje s tjeskobom.

Postoje razni načini pomoću kojih oboljeli mogu pokušati s liječenjem.

Psihoterapija

Psihoterapija ili “razgovorna terapija” može pomoći s poremećajem. Kako bi funkcionirala, psihoterapija mora biti usmjerena na ono što osobu čini tjeskobnom.

Kognitivno-bihevioralna terapija

Ova je terapija čest primjer u liječenju anksioznih poremećaja. Pomoću nje, ljudi uče drugačije načine razmišljanja, ponašanja i reagiranja na sve ono što aktivira tjeskobu. Kognitivno-bihevioralna terapija također pomaže i s vježbanjem društvenih vještina, što je ključno za liječenje socijalne anksioznosti.

U ovome se pristupu identificira, izaziva i potom neutralizira sav materijal koji potiče tjeskobu. Pacijenti se tijekom seansa izlažu svojim okidačima anksioznosti kako bi se naučili s njima nositi. Ovakav tip terapije mijenja svakodnevni život u nadi da će se pacijentu poboljšati kvaliteta života.

Lijekovi

Lijekovi ne mogu izliječiti anksioznost, no pomažu s olakšavanjem simptoma. Njih prepisuju doktori i psihijatri, što znači da se lijekovi ne mogu dobiti na tretmanima kod psihologa.

Postoje tri vrste lijekova koji se najčešće prepisuju za anksioznost:

anksiolitici, antidepresivi i beta-blokeri.

Anksiolitici

Pomažu pri smanjivanju simptoma anksioznosti, napadaja panike ili ekstremnog straha i brige. Najkorišteniji anksiolitik je benzodiazepin. Iako je najčešći u liječenju simptoma za generalnu tjeskobu, ovaj lijek ima svoje prednosti i mane.

Uspješan je kod opuštanja tijela i djeluje brže nego antidepresivi. Problem je što tijelo gradi otpornost na ovaj lijek, što znači da se s vremenom doza mora pojačati kako bi efekt ostao isti. Neki postaju i ovisni o benzodiazepinu.

Zbog tog razloga, doktori prepisuju lijek na kratak period, a izbjegavaju ga kod starijih osoba i bivših ovisnika o drogama.

Ako dolazi do naglog prestanka uzimanja, javljaju se nuspojave i anksioznost se vraća. Stoga je važno konzultirati se s doktorom o smanjivanju doza i eventualnom prestanku korištenja.

anksioznost_blog_5

Antidepresivi

Iako se prvenstveno koriste za tretiranje depresije, antidepresivi preporučuju se i za anksioznost. Tijelu pomažu tako da poboljšavaju kemijske reakcije u mozgu koje djeluju na raspoloženje i stres.

Zbog potencijalno teških nuspojava, isprobavaju se razni antidepresivi kako bi se pronašla opcija koja tijelu najviše odgovara ili zbog isto razloga okreću se prirodnoj alternativnoj metodi liječenja.

Treba napomenuti da je potrebno duže vrijeme kako bi se vidjeli efekti antidepresiva. Za prestanak se potrebno konzultirati s doktorom koji će znati jesu li lijekovi već počeli djelovati. U slučaju naglog prestanka, stanje se može pogoršati.

Važna napomena: Kod mlađih od 25, antidepresivi u početku mogu izazvati misli o samoubojstvu.

Beta-blokeri

Glavna svrha beta-blokera je tretiranje visokog tlaka, ali oni pomažu i sa simptomima anksioznosti (ubrzan rad srca, treskanje, drhtanje, …)

Ako se uzimaju u kraćem periodu, beta-blokeri mogu držati simptome pod kontrolom. Ponekad su i nužno potrebni kako bi osoba mogla funkcionirati.

CBD kao tretman za anksioznost

anksioznost_blog_6

Svi dosad navedeni lijekovi prvi su odabir u tradicionalnoj medicini, no treba znati da su oni napravljeni kako bi mijenjali reakcije u tijelu te sa sobom donose i niz nuspojava. Neke od njih su:

  • Vrtoglavica i nesvjestica
  • Neusklađenost i slabost
  • Glavobolja
  • Suha usta
  • Umor
  • Zamagljen vid
  • Mučnina, proljev ili zatvor
  • Nerazgovijetan govor
  • Oticanje (zadržavanje tekućine)
  • Seksualna disfunkcija
  • Promjena težine
  • Dugotrajno oštećenje srca, pluća i bubrega

Kanabis: alternativni tretman za poremećaje anksioznosti

Endokanabinoidni sustav ima dva primarna kanabinoidna receptora u centralnom i perifernom živčanom sustavu koji reagiraju na endokanabinoide (kanabinoidi koje proizvodi tijelo). Taj sustav služi za reguliranje boli, apetita, raspoloženja i ostalih psiholoških procesa.

Posljednjih godina, istraživanja su počela otkrivati kako CBD (primjerice u CBD ulju i drugim CBD proizvodima) ima izvanredan učinak na bolesti poput anksioznosti. Kanabis se sve više tretira kao prirodan lijek za simptome velikog spektra psiholoških poteškoća.

Odgovore na česta pitanja poput “Kako se osloboditi tjeskobe?” možemo pronaći u ulju konoplje. Niže pronađite obrazloženja.

CBD pojačava receptore serotonina

Receptori serotonina nalaze se posvuda u mozgu, uključujući amigdalu. Serotonin aktivira te receptore, stvarajući signale koji kontroliraju rad srca, smanjuju temperaturu tijela, izazivaju umirujući efekt te smanjuju anksioznost i agresiju.

Za usporedbu, antidepresivi također podižu razinu serotonina, ali previše istog ima suprotni efekt — stopiranje ispuštanja serotonina. To znači da antidepresivima treba puno više vremena kako bi kontrolirali simptome anksioznosti.

S druge strane, CBD ulje podiže receptore serotonina i inhibira signalizaciju tih receptora. Mozak u toj situaciji nastavlja sa ispuštanjem serotonina, a samim time postiže efekt antidepresiva puno brže.

CBD inhibira usvajanje GABA-e

GABA — inhibitorni neurotransmiter — umanjuje razdražljivost neurona te time stvara umirujući efekt. Niska razina GABA-e vodi do povećanja simptoma anksioznosti.
CBD ulje
 blokira taj proces i pomaže pri kontroli neurotransmitera.

CBD inhibira ispuštanje dopamina

Ovisno o kojem dijelu mozga govorimo, dopamin može biti ekscitacijski ili inhibicijski neurotransmiter. Pošto dopamin igra ulogu “užitka i nagrade”, često na njega gledamo kao neurotransmiter koji stvara energiju i motivaciju.

U anksioznim poremećajima, neregularna razina dopamina djeluje na simptome. Preniska ili previsoka razina povećava tjeskobu.

CBD aktivira adenozinske receptore koji kontroliraju krvni tlak i srce, samim time suzbijajući oslobađanje ekscitacijskih neurotransmitera, isto kao što to radi dopamin. Unošenjem CBD-a, svi se spomenuti faktori balansiraju i čovjek se rješava simptoma.

CBD inhibira ispuštanje glutamata

Glutamat — glavni ekscitacijski neurotransmiter — igra ulogu u nošenju sa stresom. Točnije, on kontrolira kako razvijamo, održavamo i prioritiziramo strahove.

Stres štetno djeluje na prijenos glutamata, što kasnije dovodi do anksioznosti. Receptori adenozina reguliraju ispuštanje glutamata, a CBD aktivira adenozinske receptore te time blokira ispuštanje glutamata.

CBD smanjuje aktivnost hipotalamusa

Kada govorimo o stresu i anksioznosti, hipotalamus je važna stavka. On loše utječe na budnost tijela i pojačava simptome.

Istraživanja su pokazala kako CBD djeluje na cerebralni tok krvi kada u tijelu postoji izvor stresa. Nakon unosa CBD-a, aktivnost hipotalamusa se smanjuje.

CBD i procesuiranje straha

anksioznost_blog_7

Jedna od studija provedena u Velikoj Britaniji i Brazilu otkrila je kako CBD može pomoći pri ublažavanju anksioznosti i kroničnog stresa mijenjanjem načina na koji mozak obrađuje sjećanja na strah.

Sjećanja straha proizvode se kada neutralni stimulus (primjerice boja, zvuk, miris) prethodi negativnom stimulusu, kao što je električni šok. Takav uzorak traumatizira osobu, gdje je hiperventilacija jedna od čestih nuspojava.

Na primjer, kada osoba s PTSP-om povezuje zvuk metka sa zvukom koji je sličan tome, neutralni stimulus nestaje i potpuno se pretvara u negativni. Samim time razvija se strah i anksioznost.

Nedavna istraživanja koja su se bavila ovom temom zaključila su kako konoplja ovdje može pomoći. Pošto CBD djeluje na mozak tako da potiče nestanak negativne memorije, neutralni se stimulus više neće vezati za negativni. Time se sprečava i daljnje povezivanje spomenutih stimulusa.

Što još znanstvenici kažu o korištenju kanabisa za anksioznost?

  • U istraživanju o anksioznosti povezanoj s javnim govorima, CBD djeluje dobro kao i Valium, ali bez nuspojava.
  • U brojnim studijama gdje se CBD testirao za depresiju i anksioznost na životinjama, dokazano je gotovo u svim slučajevima da kanabis funkcionira kao antidepresant i anksiolitik.
  • Kada pacijentima nije rečeno koji tretman koriste, većina ih pozitivno reagira na CBD liječenje.
  • Tretman CBD-om dokazano ima i sve pozitivne placebo efekte.

CBD proizvodi i anksioznost — zaključak

Nakon svih provedenih istraživanja, sa sigurnošću možemo reći da kanabinoidi mogu smanjiti anksioznost te pomoći sa širokim spektrom psiholoških i moždanih poremećaja.

Ukratko, sve studije upućuju da CBD pozitivno djeluje kao tretman za:

  • Generalni poremećaj anksioznosti
  • Socijalnu anksioznost
  • Depresiju
  • Insomniju
  • Stres
  • PTSP

Ono na što treba pripaziti pri konzumiranju kanabisa za anksioznost je doziranje. CBD nije tradicionalni lijek i ovisi o potrebama i mogućnostima svake pojedine osobe.

Srećom, zbog svojih minimalnih nuspojava, oboljeli imaju priliku polako isprobavati doze i pronaći onu koja njima odgovara.

Sadržaj
    Add a header to begin generating the table of contents
    Shopping Cart
    Scroll to Top