Dermatitis

Što je dermatitis?

Dermatitis (ekcem) je široki pojam koji se odnosi na različita upalna stanja kože. Nije zarazan, a uzrok nastanka je nepoznat te se smatra posljedicom kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika. Koža osobe s atopijskim dermatitisom je suha te gubi previše vlage iz epiderme, čija je obrambena sposobnost smanjena. Različite su vrste dermatitisa te je moguće istovremeno imati više tipova od kojih svaki zahtjeva specifičan terapijski pristup. Posljednjih godina u farmaceutskoj industriji raste zanimanje za istraživanje svojstava i potencijalnih primjena CBD ulja i proizvoda koji ga sadrže, a jedna od njih je pomoć u liječenju dermatitisa.

dermatitis-i-cbd-blog-1

Vrste dermatitisa

Vrste dermatitisa su:

  • atopijski,
  • kontaktni,
  • seboroični,
  • zastojni,
  • numularni,
  • dishidrotični
  • dermatitis i
  • neurodermatitis.

Seboroični dermatitis karakteriziraju žuto-crvene ljuskave papule na vlasištu, ali i ostalim dijelovima tijela, koje nastaju zbog pojačanog lučenja žlijezda lojnica i nadražaja kože razgradnim produktima loja i mikroorganizmima, primarno gljivicom Pityrosporum ovale.

Kontaktni dermatitis posljedica je nadražaja kože alergenima ili različitim sredstvima koji aktiviraju imunosni odgovor.

Numularni dermatitis karakteriziraju diskoidne promjene kože povezane sa suhoćom kože u hladnijim mjesecima te obično zahvaća osobe srednje životne dobi.

Zastojni dermatitis uzrokovan je kroničnom venskom insuficijencijom te je karakteriziran upalom kože potkoljenica.

Dishidrotični dermatitis odnosi se na dermatitis koji selektivno zahvaća šake i stopala te je posljedica više uzroka, dok su neki slučajevi idiopatski.

Neurodermatitis karakteriziraju crvenilo i svrbež kože koji su posljedica upale.

dermatitis-i-cbd-blog-2

Uzroci dermatitisa

Atopijski dermatitis jedan je od najčešćih tipova dermatitisa i među najčešćim je kroničnim upalnim bolestima kože. Etiologija atopijskog dermatitisa je kompleksna te uključuje genetske i okolišne čimbenike koji uzrokuju promjene u epidermisu i aktiviraju imunosni sustav. Dio je tzv. atopijske trijade koju čine atopijski dermatitis, alergijski rinitis i astma.

Bolesti se mogu javljati simultano ili posljedično kao dio „atopijskog marša“, tj. prelaskom jedne atopijske bolesti u drugu. Genetski čimbenici uključuju mutaciju gubitka funkcije (eng. loss of function mutation) FLG gena, koja rezultira smanjenjem ekspresije ili nedostatkom epidermalnog proteina filagrina čiji su razgradni produkti glavni sastojci tzv. prirodnog faktora vlaženja (eng. natural moisturising factor).

Mutacije FLG gena prisutne su u oko 30 % osoba s atopijskim dermatitisom te su predispozicija za razvoj obične ihtioze, alergijskog rinitisa i pilarne keratoze.

Kako bolest ima nasljednu komponentu, tako je vjerojatnost da dijete razvije simptome atopije više od 50 % ako je jedan roditelj atopičar, dok je 80 %  ako su oba.

Uzroci atopijskog dermatitisa povezani s disfunkcijom imunosnog sustava uključuju dominaciju produkcije Th2 citokina nad Th1. Th2 citokini potiču produkciju IgE te smanjuju ekspresiju FLG gena i drugih molekula koje sudjeluju u uspostavi kožne barijere, što rezultira povećanjem upale.

Okidači za pojavu simptoma mogu biti i sredstva poput sapuna, detergenata, omekšivača, odjeća od sintetskih i vunenih materijala,  temperaturne promjene uslijed kojih se koža dodatno suši ili vlaži i emocionalni stres.

Alergeni iz hrane nisu uzročnici atopijskog dermatitisa, ali mogu pridonijeti razvoju simptoma u djetinjstvu.

Zbog toga je važno utvrditi postojanje alergija i njihova značaja u razvoju simptoma te na temelju toga uvoditi ili izbjegavati određene namirnice.

dermatitis-i-cbd-blog-3

Dijagnosticiranje

Prilikom kliničkog dijagnosticiranja atopijskog dermatitisa kao zlatni standard koriste se kriteriji po Hanifinu i Rajki. Dijagnoza zahtijeva prisutnost 3 od 4 glavna kriterija (lihenifikaciju pregiba, kroničan ili kronično-recidivirajući tijek dermatitisa i pozitivnu osobnu ili obiteljsku anamnezu za atopiju) i 3 od 23 sporedna . Uz to, provode se biopsija kože, biokemijski testovi i provokacijski testovi kako bi se isključila druga slična stanja kože.

U dijagnostici atopijskog dermatitisa još uvijek ne postoje specifični biomarkeri kojima bi se razlikovao od sličnih stanja. Najčešći pokazatelj je povišena vrijednost markera IgE, prisutna u 80 % pacijenata s atopijskim dermatitisom. No, IgE nije pouzdan pokazatelj jer su u nekih pacijenata razine normalne ili se povise tek u kasnijoj fazi. IgE marker je nespecifičan te njegove vrijednosti mogu biti povišene u mnogim različitim stanjima, alergijama i bolestima (parazitske infekcije, rak, autoimune bolesti).

U novije vrijeme razvijaju se različiti biomarkeri, poput serumskog CD30, kemokina koji potječe od makrofaga (MDC, eng. macrophage-derived chemokine), interleukina (IL-12, IL-16, IL-18, IL-31) te timus i aktivacijski reguliranog kemokina (TARC, eng. thymus and activation-regulated chemokine), koji koreliraju sa stupnjem ozbiljnosti atopijskog dermatitisa, međutim nisu pokazali pouzdanu osjetljivost i specifičnost za regularnu upotrebu u dijagnostici.

Atopijski dermatitis jedna je od najčešćih bolesti kože u djece te pogađa oko 15-20 % djece i 1-3 % odraslih širom svijeta.

Simptomi i posljedice

Najčešći simptomi su:

  • suha koža koja svrbi (pruritus),
  • crvenilo, lihenifikacija,
  • pjege ili izdignute kvrge,
  • a kod nekih ljudi razvije se i dodatni sloj kože, tzv. Dennie-Morgannov nabor.

Svrbež je jedan od glavnih simptoma koji narušava kvalitetu života pacijenta te je njegovo smanjenje primarni terapijski cilj. Češanjem i trljanjem kože pogoršava se upala te se kao rezultat razvijaju kožna zadebljanja, pjege ili kvrge.

Češanjem se pjege mogu otvoriti i inficirati, najčešće zlatnim stafilokokom, što predstavlja dodatni problem.

Kao posljedica smanjene stanične imunosti, antimikrobnih peptida i oštećene epidermalne barijere povećana je učestalost bakterijskih, virusnih i gljivičnih infekcija. Svrbež povećava emocionani stres, uzrokuje smetnje u spavanju te se posljedično u djece razvijaju poremećaji pažnje i glavobolje i  narušava se cjelokupno zdravlje.

Osim fizičkih simptoma, atopijski dermatitis može uzrokovati smanjenje samopouzdanja pacijenta, sram u pogledu izgleda, povlačenje iz društva i negativan utjecaj na cjelokupno mentalno zdravlje pacijenta.

dermatitis-i-cbd-blog-4

Ugrožene skupine

Atopijski dermatitis jedna je od najčešćih bolesti kože u djece te pogađa oko 15-20 % djece i 1-3 % odraslih širom svijeta. Simptomi početka bolesti najčešće se pojave do 5. godine života. Kako bi se izbjegle komplikacije i poboljšala kvaliteta života, rano dijagnosticiranje i provođenje terapije su neophodni.

Liječenje i prevencija

Liječenje atopijskog dermatitisa treba biti prilagođeno svakom pojedincu ovisno o individualnoj varijabilnosti bolesti.

Lokalna terapija zasniva se na hidratizaciji kože i izbjegavanju provocirajućih čimbenika te uključuje upotrebu emolijenata, lokalnih kortikosteroida i lokalnih inhibitora kalcineurina.

Sustavno liječenje odnosi se na nekoliko oblika liječenja među kojima su fototerapija, sustavno imunosupresivno liječenje te primjena antimikrobnih lijekova.

Također, preporučljivo je izbjegavanje izlaganja nadražujućim sredstvima (sapuni, detergenti, omekšivači) te izbjegavanje temperaturnih promjena, stresa, sušenja kože i izlaganja vodi kako se simptomi ne bi pogoršali.

Izlaganje kućnim ljubimcima, prvenstveno psima, djeluje preventivno na razvoj atopijskog dermatitisa u dojenčadi i male djece.

Značajnu ulogu u liječenju ima edukacija pacijenta i osoba koje o njemu brinu jer pomaže u provođenju terapije, sprječavanju komplikacija i poboljšanju kvalitete života.

dermatitis-i-cbd-blog-5

CBD i dermatitis

Djelovanje CBD-a na dermatitis još je nova tema u procesu istraživanja te je mali broj dostupne literature. Međutim, dosadašnja istraživanja potvrđuju potencijalni pozitivni učinak CBD-a na kožu uslijed njegovih protuupalnih i antimikrobnih svojstava. Koža sadrži kanabinoidne receptore CB1 i CB2 koji vežu endogene kanabinoide proizvedene u organizmu i fitokanabinoide. Endokanabionoidni sustav (ECS) povezan je s alergijskom upalom te nedostatak kanabinoidnih receptora povećava alergijski odgovor.

Učinak CBD-a temelji se na interakciji fitokanabinoida (kanabidiola) s receptorima endokanabinoidnog sustava u koži. Topikalna primjena kanabinoida djeluje protuupalno. U interakciji kanabinoida s receptorima endokanabinoidnog sustava inhibira se aktivacija mast stanica, imunosnih stanica koje oslobađaju histamin kada su aktivirane, što rezultira smanjenjem upale i svrbeža.

CBD ulje pomaže u rehidrataciji kože prevenirajući gubitak vode, povećava elastičnost kože i tako smanjuje simptome suhe kože, boli i svrbeža. Antimikrobna svojstva CBD-a pomažu u prevenciji infekcija, primarno zlatnim stafilokokom.

CBD ima veliki potencijal za primjenu u terapiji atopijskog dermatitisa jer uspostavlja homeostazu kože. Istraživanja su pokazala kako endokanabinoidni sustav kože ima važnu uogu u održavanju homeostaze kože i osigurava učinkovito funkcioniranje epidermalne barijere te promovira regeneraciju stanica kože. Kako CBD ulazi u interakciju s endokanabinoidnim sustavom, tako ga stimulira i pomaže u redukciji crvenila i svrbeža kože.

U malom istraživanju u kojem je sudjelovalo 20 ispitanika s različitim upalnim stanjima kože, među kojima i oni s atopijskim dermatitisom, primjena CBD kreme pokazala se sigurnom i djelotvornom za smanjenje crvenila, upale i svrbeža kože, koje je rezultiralo povećanjem kvalitete sna.

Zaključak

U primjeni CBD proizvoda bitno je obratiti pažnju na kvalitetu i čistoću kreme ili losiona te sadržaj alergena i aditiva, međutim potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdila njihova učinkovitost i odgovarajuće doziranje u liječenju atopijskog dermatitisa i sličnih stanja kože.

Literatura

  1. Baswan, S. M., Klosner, A. E., Glynn, K., Rajgopal, A., Malik, K., Yim, S., Stern, N. (2020) Therapeutic Potential of Cannabidiol (CBD) for Skin Health and Disorders. Clin. Cosmet. Investig. Dermatology, 13, 927–942. doi:10.2147/ccid.s286411
  2. Berg, A. K., Nørgaard, K., Thyssen, J. P., Zachariae, C., Hommel, E., Rytter, K., Svensson, J. (2018) Skin Problems Associated with Insulin Pumps and Sensors in Adults with Type 1 Diabetes: A Cross-Sectional Study. Diabetes Technol. Ther. 20, 475-482.
  3. Bíró, T., Tóth, B. I., Haskó, G., Paus, R., & Pacher, P. (2009) The endocannabinoid system of the skin in health and disease: novel perspectives and therapeutic opportunities. Trends Pharmacol. Sci., 30, 411–420. doi:10.1016/j.tips.2009.05.004
  4. Čepelak, I., Dodig, S., Filipović Grčić, J. (2016) Filagrin – multifunkcijski protein. Acta Med Croatica, 70, 125-130.
  5. Eichenfield, L. F., Tom, W. L., Chamlin, S. L., i sur. (2014) Guidelines of care for the management of atopic dermatitis: section 1. diagnosis and assessment of atopic dermatitis. J. Am. Acad. Dermatol. 70, 338-351. doi: 10.1016/j.jaad.2013.10.010.
  6. Nutten S. (2015) Atopic dermatitis: global epidemiology and risk factors. Ann. Nutr. Metab. 66, 8-16. doi:10.1159/000370220.
  7. Oliveira, A. D. T, Sodré, C. S., Ferreira, D. C., Abad, E. D., Saintive, S., Ribeiro, M., Cavalcante, F. S., Piciani, B., Gonçalves, L. S. (2018) Oral Aspects Identified in Atopic Dermatitis Patients: A Literature Review. Open Dent. J. 12, 424-434.
  8. Pelucchi, C., Galeone, C., Bach, J.-F., La Vecchia, C., Chatenoud, L. (2013) Pet exposure and risk of atopic dermatitis at the pediatric age: A meta-analysis of birth cohort studies. J. Allergy Clin. Immunol. 132, 616–622. doi:10.1016/j.jaci.2013.04.009
  9. Wassmann, C. S., Højrup, P., Klitgaard, J. K. (2020) Cannabidiol is an effective helper compound in combination with bacitracin to kill Gram-positive bacteria. Sci. Rep. 10, doi:10.1038/s41598-020-60952-0
  10. https://www.ajmc.com/view/overview-of-atopic-dermatitis-article

Autorica: Martina Štefančić

Sadržaj
    Add a header to begin generating the table of contents
    Shopping Cart
    Scroll to Top