Depresija

Depresija je česta i ozbiljna bolest koja negativno djeluje na raspoloženje, način razmišljanja i svakodnevni život. Ona uzrokuje osjećaj tuge i/ili gubitak interesa u aktivnosti koje su prije pružale zadovoljstvo. Osim navedenog, depresija može dovesti do emotivnih i fizičkih problema koji u krajnosti narušavaju kvalitetu života. Često se koriste razni tretmani za poboljšanje stanja kao što su psihoterapija, antidepresivi, razne aerobne vježbe, CBD ulje i druge alternativne prirodne metode.

Danas brojimo toliko veliki broj oboljelih od depresije da se smatra da će depresija postati drugi svjetski zdravstveni problem.

Simptoni depresije

Klinička depresija koja zahtijeva liječenje puno je ozbiljnija od obične tuge kroz koju svi ponekad prolazimo. Depresivni bolesnici su besperspektivni i konstantno su pod osjećajem krivnje i tereta.

Ovaj psihički poremećaj prepoznajemo po nekoliko znakova koji se javljaju kod oboljelih:

  • Tužno ili depresivno raspoloženje
  • Gubitak interesa ili zadovoljstva u aktivnostima
  • Promjena apetita — gubitak/dobitak kilograma nevezan za dijetu
  • Problemi sa spavanjem ili premalo sna
  • Gubitak energije ili brzo umaranje
  • Povećanje besmislenih fizičkih aktivnosti (npr. trljanje ruku ili koračanje), usporenost pokreta i govora (radnje koje primjećuju drugi)
  • Osjećaj bezvrijednosti ili krivice
  • Poteškoće u razmišljanju, koncentraciji i donošenju odluka
  • Misli o smrti ili samoubojstvu

Kako bismo simptome potvrdili, oni moraju trajati barem dva tjedna. Tek nakon tog perioda moguće je dijagnosticirati depresiju.

Važno je znati da postoje drugi zdravstveni razlozi koji imaju iste simptome (tireoidni problemi, tumor na mozgu ili nedostatak vitamina). Zbog toga je važno isključiti sve ostale bolesti prije dijagnoze.

Depresija prosječno zahvaća jednu od 15 odraslih osoba (6.7%) godišnje.

Jedna šestina ljudi (16.6%) doživjet će depresiju u nekom trenutku njihova života.

Iako nije limitirana godinama, najčešće se inicijalno javlja u srednjim 20-ima. Žene su podložnije depresiji nego muškarci. Neke od studija pokazuju kako će 1/3 žena barem jednom u životu proživjeti značajnu depresivnu epizodu.

depresija_blog_2

Uzroci depresije

Uzroci depresije nisu potpuno razumljivi i ne mogu se sa sigurnošću odrediti. Ako pokušamo uzroke svesti na svega nekoliko njih, uvijek dolazimo do kompleksne kombinacije sljedećeg:

  • Biokemija — razlike u određenim kemikalijama u mozgu pridonose simptomima depresije.
  • Genetika — depresija se često javlja kod više članova obitelji. Na primjer, ako jedan blizanac ima depresiju, drugi ima 70% šanse da će od iste oboljeti kroz život.
  • Osobnost — ljudi s niskim samopouzdanjem, koje stres lako svladava ili su generalno pesimistični, imaju veće šanse doživjeti depresiju.
  • Okolišni faktori — neprestano izlaganje nasilju, zanemarivanju, tlačenju ili siromaštvu potencijalno čini ljude osjetljivijima na depresiju.

Iako je sve gore navedeno glavni uzrok depresije, u rizične faktore ubrajamo i:

  • Traume iz djetinjstva
  • Lijekove poput kortikosteroida, beta-blokera i slično
  • Prekomjerno korištenje alkohola, amfetamina…
  • Prijašnje ozljede glave
  • Kronična stanja kao što su dijabetes, plućne bolesti, problemi sa srcem

Depresija se može javiti bez određenog razloga, a nekad je potaknuta vanjskim uzrocima.

Kada govorimo o postocima pojavljivanja depresije, ona se često javlja kao “sekundarna” bolest. To znači da ćemo ju ponekad pronaći kod osoba oboljelih od nekih tjelesnih bolesti. Tu najviše ubrajamo srčane bolesnike, dijabetičare i one koji su preživjeli moždani udar.

Kod takvih slučajeva kvaliteta života znatno pada jer osim što su prisutni fizički bolovi, javljaju se i psihički.

Na primjer, dijabetičari koji su oboljeli i od depresije, vode lošiju brigu o sebi. To u krajnosti dovodi do neredovitog uzimanja lijekova, lošeg pridržavanja dijete i tjelesne aktivnosti, kao i praćenje glukoze u krvi.

Vrste depresije

Unipolarna i bipolarna depresija

Ako je kod oboljelih depresivno raspoloženje prevladavajuće obilježje, takvu depresiju nazivamo unipolarnom. Međutim, ako postoje i manične i depresivne epizode odvojene normalnim raspoloženjem, tada govorimo o bipolarnom poremećaju (prethodno zvanim manična depresija).

Unipolarna depresija može uključivati anksioznost i druge simptome, ali nema maničnih epizoda. Ponekad je teško dijagnosticirati bipolarnu depresiju zato što su oboljeli većinom u depresivnoj epizodi.

Depresivni poremećaj sa psihotičnim osobinama

Ovo je stanje specifično jer depresiju prati psihoza. Psihoza može uključivati zablude (lažna uvjerenja, odvojenost od stvarnosti, halucinacije) i generalno osjećaj za stvari koje ne postoje. Kada se liječi tradicionalnim ili prirodnim metodama ublažavanja simptoma, zahtijeva se dodatan tretman zbog teške prirode bolesti.

Postporođajna depresija

Majke često doživljavaju tugu nakon poroda, no postporođajna depresija puno je teži oblik od standardnog osjećanja tuge. Razlika u raspoloženju u trudnoći i nakon glavni je faktor u razvitku ove bolesti.

Depresivni poremećaj s promjenom godišnjih doba

Nekoć znana kao sezonski afektivni poremećaj, ova depresija povezana je sa smanjenjem svjetlosti tijekom zime. Javlja se tijekom jednog godišnjeg doba, a liječi se terapijom svjetlosti.

Zemlje s dugim i teškim zimama više su pogođene ovom bolesti.

Tretmani za depresiju

Danas u tradicionalnoj medicini poznajemo više tretmana za ovu bolest, a dijelimo ih u tri velike skupine:

  • Podrška — sve akcije u rasponu od razgovora o praktičnim rješenjima i nošenju sa stresom, do obrazovanja obitelji.
  • Psihoterapija — poznata i kao govorna terapija; npr. kognitivno bihevioralna terapija (KBT).
  • Tretiranje lijekovima — uzimanje antidepresiva.

Psihoterapija

Osim već spomenute kognitivno bihevioralne terapije, za liječenje depresije pomažu i interpersonalne terapije i liječenje rješavanjem problema. U blagim slučajevima. psihoterapija je prva opcija za liječenje. U umjerenim i teškim slučajevima, psihoterapija se koristi u kombinaciji s drugim tradicionalnim ili alternativnim tretmanima liječenja.

KBT i interpersonalna terapija su glavni tretmani za depresiju. KBT se odrađuje pomoću razgovora sa psihijatrom. Interpersonalna terapija pomaže s identificiranjem problema koji djeluje na veze i komunikaciju kod oboljelih.

Antidepresivi

Antidepresivi dobivaju se preko doktora. Oni se nikada ne prepisuju djeci, a odraslima uvijek s upozorenjem jer liječe samo umjerene ili teške oblike depresije.

Neki od antidepresiva su selektivni inhibitori pohrane serotonina, inhibitori monoamin oksidaze i slični.

Svaki tip antidepresiva djeluje na drugačije neurotransmitere, što ih ponekad čini opasnima. Česta je pojava da se u prvih nekoliko mjeseci korištenja oboljelima pogoršava stanje i javljaju se misli o samoubojstvu.

Također, čest je slučaj da se s antidepresivima prestaje jer pogoršavaju stanje bolesti.

Vježbe i ostale terapije

Aerobne tjelovježbe mogu pomoći kod blage depresije jer podižu razinu endorfina i stimuliraju neurotransmiter norepinefrin, koji djeluje na raspoloženje.

Terapije za stimulaciju mozga uključuju elektrokonvulzivnu terapiju protiv depresije. Ovakva magnetna stimulacija može biti učinkovita kod težih slučajeva.

Konoplja kao tretman za depresiju

Kada govorimo o lijekovima za bolesti poput depresije, anksioznosti i niza autoimunih bolesti, rijetko pronalazimo prirodnu alternativu za tradicionalnu medicinu.

Iako postoje razni lijekovi koji pomažu pri nošenju s depresijom, njihove nuspojave mogu biti jako loše. Zbog tog razloga, mnogi se pacijenti odlučuju ne koristiti ih, a ponekad i doktori otkazuju tradicionalni tretman zbog pogoršavanja stanja.

Za razliku od gore spomenutih lijekova, proizvodi od konoplje trenutno su jedna od efektivnijih i sigurnijih alternativa.

Točnije, govorimo o CBD-u, jednom od spojeva (kanabinoida) koji nalazimo u konoplji ili konkretno u proizvodu CBD ulju, dobiven iz biljke konoplje, a ima iscjeljujući efekt na tijelo.

Kako CBD djeluje na depresiju?

U 2017. godini dokazano je kako CBD štiti neurone u dijelu mozga koji se zove hipokamp. Ovo je istraživanje bilo provedeno kako bi se dokazalo pozitivno djelovanje CBD-a na epileptične napadaje.

Ovo je otkriće važno i za depresiju jer je točno to dio mozga koji atrofira u bolesti. Nova testiranja CBD-a na ljudskom tijelu dokazuju kako CBD štiti i regenerira hipokampus ovim putevima:

  • Endokanabinoidi — Endokanabinoidi se nalaze po cijelom tijelu kako bi regulirali pamćenje, apetit, upale i slično. CBD-ov utjecaj na endokanabinoidni sustav je kompleksan, ali svi dokazi upućuju na podizanje prirodne razine endokanabinoida.
  • Moždani neurotrofni faktor — Ovaj protein pomaže postojećim neuronima da prežive, a istovremeno potiče stvaranje novih neurona i veza između njih. Do sada postoji nekoliko studija koje su promatrale kako CBD povećava razinu tih proteina u hipokampusu te samim time smanjuje simptome depresije.
  • Receptori serotonina — Slično kao i lijekovi protiv anksioznostiCBD aktivira receptore serotonina (5-HT1a). Ti su receptori zaslužni za kontrolu niza neurotransmitera, a potiču neurogenezu.
  • PPARγ — Kada se CBD veže za ovaj receptor, on govori DNA-u da proizvodi širok spektar neuroprotektivnih i protuupalnih stanica. Ovim se procesom također potiče neurogeneza.

Danas je CBD sve popularniji odabir prirodnih tretmana za depresiju. Iako sam po sebi ne liječi bolest, dokazano je kako pomaže sa svim simptomima.

Kako pozitivno djeluje na endokanabinoidni sustav u tijelu, CBD pomaže regulirati nekoliko funkcija kao što su raspoloženje, osjet boli, san i apetit.

CBD značajno poboljšava generalno stanje oboljelih od depresije i podiže razinu kvalitete života.

Nevezano za sva provedena istraživanja (pogledajte niže), puno pacijenata tvrdi kako su proizvodi od konoplje jednako efektivni kao antidepresivi. Prvenstveno primjećuju poboljšanje u svakodnevnom životu, što nije čudno jer CBD potiče pozitivno razmišljanje.

Važno je znati da postoji rizik ako pacijent previše koristi ovakve proizvode. Svakako se preporučuje praćenje uputa i konzultacije s doktorom.

depresija_blog_5

Što kažu istraživanja?

Za razliku od THC-a, CBD nije psihoaktivan, što njegovo djelovanje stavlja na razinu klasičnih antidepresiva. Danas posjedujemo niz testiranja uglavnom odrađenih na životinjama, a gotovo svako od njih potvrđuje da CBD pomaže kod depresije.

Prema znanstvenom istraživanju iz 2014., rezultati tvrde da se CBD ponaša poput antidepresiva i raznih lijekova protiv anksioznosti.

U 2016. godini, odrađeno je nekoliko ključnih istraživanja. Prvo od njih potvrđuje da CBD djeluje na mozak na način na koji to rade antidepresivi, tako da aktiviraju i endokanabinoidni sustav i serotoninski sustav. Drugo istraživanje pokazalo je kako CBD tretira anhedoniju (nemogućnost osjećanja užitka), koja se često javlja u depresiji. Nadalje, imamo i istraživanje koje dokazuje da CBD djeluje brzo kao i antidepresivi, no s dužim efektima trajanja.

Autori studije iz 2018. godine primijetili su da CBD pozitivno djeluje i na stres.

Većina ovakvih istraživanja odrađena je na životinjama, što znači da nas još čekaju primjeri odrađeni na ljudskom mozgu, no zasad je recepcija pacijenata više nego zadovoljavajuća.

Pozitivno razmišljanje i oporavak

Depresija je mentalna zamka i potrebno je vrijeme i strpljenje kako bi se depresivni mozak iscijelio. Ako patite od depresije, svaki mentalni napor uzrokuje gubitak ravnoteže u mozgu i stvara nezdrave veze između neurona.

Molekule konoplje (pogotovo CBD) mogu pomoći kod regeneriranja mozga i stvaranja novih neuronskih veza, no oporavak i dalje ovisi o pacijentu. Idealno je kombinirati tradicionalne i alternativne metode liječenja sa psihoterapijom.

CBD nije prvi odgovor na depresiju, no jedan je od lijekova za simptome koji će uvelike olakšati put ka oporavku.

Sadržaj
    Add a header to begin generating the table of contents
    Shopping Cart
    Scroll to Top