Parkinsonova bolest

Parkinsonova bolest jedna je od teških neuroloških bolesti s kojom se suočavaju ljudi u starijoj dobi. Ona se razvija postupno i djeluje prvenstveno na kretanje i motoričke funkcije tijela.

Tradicionalna medicina ne poznaje lijek za ovu bolest, već samo ima rješenja za neke od simptoma, a takvi lijekovi uzrokuju niz nuspojava.

Liječenje konopljom zdrava je i prirodna alternativa, a svakim je danom sve dostupnija. Biljke konoplje bogate CBD-om jedna su od zdravijih i sigurnijih alternativa na tradicionalnu medicinu. Ovdje ćete naučiti više o njezinim svojstvima i pozitivnim učincima na tijelo.

Što je Parkinsonova bolest?

Parkinsonova bolest je progresivni degenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava koji uzrokuje sporost, nestabilnost, drhtanje i razne druge poteškoće s kretanjem.

Bolest se razvija postupno, a započinje s tremorom u samo jednoj ruci. Iako tremor obilježava Parkinsonovu bolest, nije isključiv pa tako bolest uzrokuje i usporenje pokreta i ukočenost.

Kako je sve navedeno posljedica postepenog oštećenja u živčanom sustavu, dijelovi mozga odgovorni za upravljanje pokretima (osobito poluautomatskim) nastradaju.

Oboljeli u ranim stadijima osjećaju blagu ukočenost u licu, mirnoću i ukočenost u rukama. Javljaju se i problemi s govorom, koji postepeno postaje mekan i nejasan. Simptomi se s vremenom pogoršavaju, a zahvaćeni su stariji ljudi. Kako bi se uspjeli nositi sa simptomima, traže se razne tradicionalne i prirodne metode ublažavanja simptoma.

Srednja životna dob oboljelih je oko 57 godina.

Oko 1% ljudi do 65 godina i 0.4% onih do 40 godina boluju od ove bolesti. Rijetki su slučajevi u kojima začetak vidimo u djetinjstvu ili adolescenciji.

Bolest se kao takva ne može izliječiti, stoga liječenje fokusiramo na tretiranje simptoma.

parkinson_genes

Uzroci Parkinsonove bolesti

U našem mozgu nalaze se određene živčane stanice (neuroni) koje se postupno razgrađuju ili umiru. U Parkinsonovoj bolesti gube se pigmentni neuroni u supstanciji nigri, locusu caeruleus i skupini dopaminergičkih neurona u moždanom deblu.

Neuroni supstancije nigre gube se te dolazi do snižavanja dopamina u tom području. Uzrok je nepoznat, ali danas pretpostavljamo nekoliko čimbenika koji uključuju:

  • Geni — raznim se istraživanjima ustanovilo da postoje specifične genetske mutacije u Parkinsonovoj bolesti. One su generalno rijetke, osim u slučajevima kada je puno članova obitelji pogođeno bolešću.
  • Okoliš — iako je rizik relevantno malen, izloženost određenim toksinima ili okolišnim čimbenicima povećava rizik pojave Parkinsonove bolesti kako tijelo stari.

Kod ljudi koji boluju od ove bolesti postoje razne promjene u mozgu. Prisutnost Lewyjevih tjelešaca jedna je od njih. Ta su tjelešca abnormalni agregati proteina koji se stvaraju u neuronima. Znanstvenici danas ne znaju puno o tome, no sigurno je da je to važan trag za uzrok bolesti.

Osim navedenog, postoje slučajevi uzimanja velikih doza lijekova koji mogu uzrokovati Parkinsonovu bolest. Lijekovi za shizofreniju jedni su od njih.

Simptomi Parkinsonove bolesti

Simptomi Parkinsonove bolesti variraju od osobe do osobe. Čest je slučaj da započinju na jednoj strani tijela i tamo postepeno postaju sve gori. S vremenom, simptomi su uočljivi na obje strane tijela.

parkinson_2_1

Pri prepoznavanju znakova, važno je pomno pratiti promjene na tijelu jer neki od njih mogu biti blagi i teško primjetljivi. Simptomi Parkinsonove bolesti uključuju:

  • Tremor (drhtanje) — najčešće počinju u udovima (ruke ili prsti). Simptom je naglašen kada je tijelo u mirovanju.
  • Ukočenost mišića — javlja se bilo gdje u tijelu. Ovaj simptom nanosi jaku bol i ograničava tijelo od kretanja.
  • Problemi s održavanjem ravnoteže i uspravnog držanja — uzrokuje pogrbljenost i gubitak ravnoteže.
  • Sporije kretanje (bradikinezija) — smanjenje sposobnosti kretanja čini jednostavne zadatke teškim i dugotrajnim. Smanjuje se raspon koraka pri hodanju, ustajanje sa stolca je otežano.
  • Problemi s govorom — govor postaje tiši, a javlja se poteškoća s izgovaranjem riječi. Oko ovog simptoma logoped može puno pomoći.
  • Gubitak automatskih pokreta — nesvjesni pokreti na koje smo navikli postaju problem u Parkinsonovoj bolesti.
  • Promjene u pisanju — poteškoće su u početku slabe, no s vremenom pisanje postaje naporno i teško.

Kod većine oboljelih, bolest počinje sa sporim i grubim drhtanjem ruke. Simptom se najviše osjeti u mirovanju, a smanjuje se pri pokretanju te nestaje u snu. Emocionalno uzbuđenje i umor pojačavaju tremor te svako ublažavanje simptoma pomaže oboljelima.

Bolest obično polako zahvaća dijelove tijela i to ovim redoslijedom: šake, ruke pa noge. Vilica, jezik, čelo i očni kapci često su isto zahvaćeni, no glas nije. Kako bolest napreduje, tremor može postati manje izražen.

Kod oboljelih ponekad nailazimo na rigiditet bez tremora. Kako on napreduje, pokreti postaju spori (bradikinezija), smanjeni (hipokinezija) i teško se započinju (akinezija).

Hipokinezija uzrokuje umor i bolove u mišićima. Lice postaje poput maske, a usta su otvorena te je treptanje smanjeno. Javljaju se problemi s govorom koji imaju specifičnu monotonu i mucajuću dizartriju. Uz hipokineziju usko je vezana i mikrografija (pisanje sitnim slovima), a otežane su i životne aktivnosti.

parkinson-4

Držanje postaje pogrbljeno. Teško je započeti hodati, a okretanje i zaustavljanje pri kretanju stvaraju poteškoće. Koraci su sitni i hod postaje nesiguran. Zbog svoje količine, koraci se ubrzavaju pa bolesnici nerijetko potrče kako ne bi pali (festinacija). Kako se u Parkinsonovoj bolesti poremećuje težište tijela, česti su padovi prema naprijed (propulzija) ili prema natrag (retropulzija). Sve su ovo posljedice gubitka posturalnog refleksa.

Depresija i demencija su česte. Javljaju se problemi s mokrenjem te poteškoće s gutanjem, što dovodi do aspiracije hrane.

Iako su osjet snaga često dobro očuvani, bolesnici mogu uzastopno izvoditi naizmjenične pokrete. Refleksi su uredni, no teško ih je izazvati zbog rigiditeta ili tremora.

Grčeve u trbušnoj šupljini, prekomjerno izlučivanje sline te slabljenje pamćenja i misaonih procesa također ubrajamo u simptome.

Liječenje Parkinsonove bolesti

Parkinsonova bolest neizlječiva je, no danas postoji niz lijekova koji mogu pomoći pri kontroliranju simptoma. Tradicionalne metode liječenja uključuju lijekove, promjene u načinu života i niz tjelovježbi za borbu sa simptomima te postoje alternativne metode liječenja kao što su CBD ulje. Fizikalne terapije poput istezanja tijela i poboljšavanja ravnoteže prve su u redu za rješavanje simptoma.

U ovoj bolesti često nailazimo na velike probleme s kretanjem i tremorima, za što postoje lijekovi koji djeluju na opskrbu mozga dopaminom.

Kako vrijeme prolazi, takvi lijekovi nažalost gube na snazi te se njihova učinkovitost i dosljednost smanjuju.

parkinson_pills

Neki od tih lijekova su:

  • Karbidopa-levodopa — jedan je od najučinkovitijih lijekova za Parkinsonovu bolest. On je prirodna kemikalija koja ulazi u mozak bolesnika i pretvara se u dopamin. Nuspojave mogu biti jake, a uključuju mučninu, slabu koncentraciju i nepromišljenost.
  • Agonisti dopamina — imaju sličan učinak kao levodopa, ali oni se ne pretvaraju u dopamin, već samo imitiraju učinke istog u mozgu. Ovaj se lijek može koristiti u kombinaciji s levodopom, ali kao takav nije dovoljno učinkovit u liječenju simptoma. Pramipeksol, rotigotin i ropinirol neki su od tih agonista. Oni se koriste za ukočenost mišića, a u tijelo se unose preko injekcije. Nuspojave uključuju upale, pospanost, halucinacije, hiperseksualnost, probleme u prehrani i mnoge druge.
  • Inhibitori enzima monoaminooksidaze tipa B (MAO-B inhibitori) — lijekovi elegilin rasagilin. Oni blokiraju razgradnju dopamina te time povećavaju njegovu količinu. Ako se primjene u ranim stadijima, smatra se da usporavaju progresiju Parkinsonove bolesti. Nuspojave su mučnina i glavobolja.
  • Inhibitori enzima katehol-O-metiltransferaze (COMT- inhibitori) — lijek entakapon. On blokira enzim koji razgrađuje dopamin te produljuje učinak levodopi.
  • Antikolinergici — prvi lijekovi koji su se davali oboljelima od Parkinsonove bolesti. Oni smanjuju tremor, ali imaju jake nuspojave: loše pamćenje, konfuzija, zatvor, suha usta, halucinacije i razne druge.
  • Tolkapon (Tasmar) — COMT inhibitor koji se rijetko propisuje jer jako oštećuje jetru.

Kirurški zahvati

Kod bolesnika s uznapredovalom Parkinsonovom bolesti, često se izvodi duboka stimulacija mozga. Ovaj tretman se primjenje kada pacijent ne reagira dobro na lijekove. Smatra se da je zahvat učinkovit, no ima razne rizike poput infekcije ili moždanog udara.

Zahvatom se osigurava električna stimulacija koja blokira moždane signale povezane s bolesti. Ona može smanjiti ili zaustaviti nekontrolirane pokrete, smanjiti drhtanje i ukočenost mišića te pomoći s usporenošću pokreta. No, trebamo uzeti u obzir visoki rizik ovog zahvata.

Zbog svih rizika i nuspojava vezanih uz ovu bolest, nije neobično da pacijenti posežu za alternativnim liječenjima. Niže saznajte više o utjecaju kanabisa (CBD-a) na liječenje simptoma.

parkinson_cannabis

CBD i Parkinsonova bolest

Endokanabinoidni sustav igra jednu od glavnih uloga u Parkinsonovoj bolesti. Dosadašnja istraživanja uspješno dokazuju kako CBD i THC pomažu s rješavanjem simptoma ove bolesti.

Zdrava i prirodna alternativa na tradicionalne lijekove danas postaje sve dostupnija, a pri tome i popularnija zbog svojih svojstva. CBD dobiven iz konoplje u mnogim se istraživanjima pokazao kao lijek za simptome koji (za razliku od tradicionalnog liječenja) ne gubi svoja ljekovita svojstva s vremenom.

Prednosti CBD-a

Iako su kliničke studije u korištenju konoplje za Parkinsonovu bolest limitirane zbog zabrana biljke, neka od istraživanja potvrđuju pozitivno djelovanje CBD-a u svim stadijima bolesti.

Najčešći slučaj kod pacijenata koji izabiru liječenje biljem je da CBD ulje od konoplje smanjuje drhtanje ruku i pomaže s ostalim motoričkim simptomima.

Jedno od najvećih istraživanja odrađeno je u Pragu u 2004. godine, gdje je 45% pacijenata potvrdilo da su pomoću CBD-a i THC-a riješili sljedeće simptome:

  • Inflamacija
  • Mučnina
  • Vrtoglavica
  • Napadaji
parkinson_happy

Kako Parkinsonova bolest pogađa mozak na mjestima koji proizvodi dopamin, jedno od nedavnih istraživanja otkrilo je da CBD djeluje kao “inverzni agonist” na GPR6 receptore. Oni se primarno nalaze u djelu mozga koji je odgovoran za kretanje, učenje i emocije. Ovo otkriće potvrđuje djelovanje CBD-a kao terapeutskog efekta na simptome bolesti zato što svako podizanje razine dopamina poništava štetu koju čini Parkinsonova bolest.

Prirodni receptori na koje kanabinoidi imaju funkciju ključni su za psihološke operacije poput gladi, osjeti na bol, temperament i memoriju. Ti su prirodni receptori kritično zahvaćeni kod oboljelih.

Daljnja analiza demonstrirala je kako CBD smanjuje drhtanje, psihozu i probleme sa spavanjem.

U CBD-ova ljekovita svojstva ubrajamo i smanjenje depresije i anksioznosti te izrazito olakšanje u bolovima. Također, trebamo imati na umu da efektivnost CBD ulja ovisi o svakom pojedinom tijelu i njegovoj toleranciji na spomenute kemijske spojeve.

Ono gdje se gotovo sve studije slažu je da je CBD siguran, efektivan i da se dobro podnosi kao tretman za psihozu u Parkinsonovoj bolesti.

CBD kao prevencija bolesti

Proizvodi od konoplje igraju veliku ulogu u prevenciji Parkinsonove bolesti. Jedna od studija nedavno je raspravljala o tome kako su kanabidioli obećavajuća strategija za prevenciju bolesti koje zahvaćaju motoriku i kretanje.

Treba imati na umu da, kada se Parkinsonova bolest manifestira, već je 60% dopaminskih neurona oštećeno.

Većina alternativnih liječenja spominje CBD tek u kasnijim fazama bolesti, no važno je znati da je CBD-om moguće očuvati stanice pa čak i spriječiti bolest.

parkinson_8

Promjene u načinu života pacijenta

Za kraj, donosimo niz promjena koji će uz spomenute tretmane poboljšati kvalitetu života pacijenata. Sve od navedenog do neke će granice pomoći sa simptomima Parkinsonove bolesti i poboljšati svakodnevni život.

  • Kardio-aerobne vježbe — pomažu tijelu na više razina. Povećava se produkcija endokanabinoida, raste razina kisika u krvi, rješavaju se posljedice stresa te se potiče produkcija kemijskih spojeva koji štite mozak.
  • Voće i povrće — pomaže sa zatvorom. Većina oboljelih pate od zatvora, što znači da je nužno unositi hranu s visokom razinom vlakana.
  • Spavanje — održavanje tijela svježim. Manjak sna narušava funkciju imunološkog sistema.
  • Smanjivanje proteina — služi kao prevencija. Unošenjem puno proteina u tijelo rezultira pojavom Lewyjevih tjelešaca koji u Parkinsonovoj bolesti narušavaju rad živčanog sustava.
  • Meditacija, joga ili Tai Chi — vježbe disanja i kretanja. Jedna od studija pokazala je porast sive tvari u dijelovima mozga povezanim s Parkinsonovom bolesti. Navedene vježbe mogu pozitivno djelovati poboljšavanjem ravnoteže, hoda, mobilnosti i općeg stanja.
  • Probiotska hrana i suplementi — probiotska hrana (sirovi češnjak, sirovi luk, banane, šparoge, džemovi, kiseli kupus, itd.), odličan su izvor zdravih bakterija za probavni sustav. Uključivanjem ovakvog tipa hrane u prehranu, poboljšava se rad imuniteta, pogotovo nakon uzimanja antibiotika. Konzultirajte se s vašim doktorom kako biste unosili probiotike koji vam trebaju.
  • Kava — rizik od Parkinsonove bolesti znatno je manji kod onih koji svakodnevno konzumiraju kavu.
Sadržaj
    Add a header to begin generating the table of contents
    Shopping Cart
    Scroll to Top