Utjecaj CBD-a na ovisnost

Što je ovisnost?

Ovisnost je psihičko, ponekad i tjelesno stanje nastalo uslijed unosa sredstava ovisnosti u organizam i njihova djelovanja. Obilježeno je ponašanjima koja uključuju gubitak kontrole nad uporabom droga, kompulzivnu uporabu droga, žudnju i kontinuiranu uporabu droga unatoč svjesnosti o štetnosti posljedica. Droge, tj. sredstva ovisnosti, su krute, tekuće ili plinovite tvari čijim unosom u organizam dolazi do tjelesnih i psihičkih promjena. 

Ono što kanabidiol (CBD), drugi najzastupljeniji sastojak kanabisa, čini potencijalnim kandidatom u farmakoterapiji bolesti ovisnosti o drogama jest sudjelovanje u modulacij živčanih puteva uključenih u ovisnička ponašanja.

utjecaj-cbd-a-na-ovisnost

Vrste ovisnosti

Ovisnosti se razlikuju prema sredstvu koje izaziva ovisnost i njegovu djelovanju.

Prema svom djelovanju sredstva ovisnosti mogu biti: psihodepresori, psihostimulatori, halucinogeni i miješanog djelovanja.

Psihodepresori (alkohol, opijati poput heroina, morfina, kodeina i metadona) djeluju umirujuće i uspavljujuće.

Za razliku od njih, psihostimulatori (amfetamin, metamfetamin, kokain te kofein i nikotin kao blagi psihostimulatori) potiču budnost, ubrzavaju rad srca i prijenos živčanih impulsa.

Halucinogeni (LSD, meskalin, fenilciklidin) utječu na promjenu percepcije i doživljaja stvarnosti te mogu uzrokovati psihičke poremećaje.

Sredstva ovisnosti miješanog djelovanja (kanabis, MDMA) mogu imati kombinaciju depresivnog, stimulativnog i halucinogenog djelovanja.

Uzroci ovisnosti

Uzroci ovisnosti mogu biti biološki (genetski i neurobiološki) i okolišni čimbenici.

Ako u obiteljskoj anamnezi postoje slučajevi ovisničkog ponašanja, rizik za razvoj ovisnosti je 40-60%. Sredstva koja izazivaju ovisnost posredno ili neposredno utječu na  centar za nagrađivanje u mozgu.

U slučajevima pretjerane stimulacije dugotrajnim uzimanjem droga pojačava se potreba za njihovim uzimanjem i ponavljanjem ponašanja. Dolazi i do promjena u područjima mozga povezanima s prosuđivanjem, odlučivanjem, učenjem i pamćenjem te kontrolom ponašanja.

Također, svakodnevno okruženje osobe, siromaštvo, stres i trauma, dostupnost droga i njihovo uzimanje tijekom adolescencije povećavaju rizik za razvoj ovisnosti.

Ako u obiteljskoj anamnezi postoje slučajevi ovisničkog ponašanja, rizik za razvoj ovisnosti je 40-60%.

utjecaj-cbd-a-na-ovisnost-blog-2

Simptomi ovisnosti

Simptomi ovisnosti o drogama mogu biti akutna intoksikacija (predoziranje) ili apstinencijski sindrom. Akutna intoksikacija obilježena je sniženom tjelesnom temperaturom i krvnim tlakom, usporenim otkucajima srca, usporenim i plitkim disanjem, pospanošću, euforičnim ponašanjem, crvenilom i svrbežom kože.

 Simptomi apstinencijskog sindroma posljedica su pojačane aktivnosti središnjeg živčanog sustava, a počinju se očitovati najranije 4-6 sati od unosa posljednje doze. Javlja se potreba za uzimanjem droge uz drhtavicu, pojačano znojenje, ubrzano disanje, zijevanje, suzenje, trzanje, piloerekciju, grčenje mišića, tjeskobu i valove vrućine i hladnoće. 

Dugotrajna primjena kokaina izaziva tahikardiju, hipertenziju, grčeve u mišićima, maksimalnu proširenost zjenica, dolazi do nesanice, nervoze, paranoje, halucinacija i agresivnosti. Predoziranje kokainom može rezultirati konvulzijama, delirijem, drhtavicom ili smrću do koje dolazi uslijed zatajenja srca. 

Simptomi dugotrajne primjene halucinogena su napadi (bljeskovi) vidnih iluzija, psihoze, iskrivljenost osjeta i percepcije vremena i prostora. 

Simptomi apstinencije od alkohola obuhvaćaju drhtavicu, znojenje, slabost, probavne simptome i hiperrefleksiju. Nakon nagle apstinencije od velikog i dugotrajnog uzimanja alkohola dolazi do alkoholne halucinoze, tj. pojave slušnih iluzija i halucinacija koje izazivaju prestrašenost osobe. Delirium tremens (alkoholni delirij) obično se javlja 48-72 h nakon apstinencije i praćen je napadajima anksioznosti, znojenjem, depresijom, konfuzijom, dezorijentiranošću i lošim spavanjem.

Dijagnosticiranje

U dijagnostici bolesti ovisnosti koriste se kriteriji prema DSM-V (eng. Diagnostic and Statistical Manual) i ICD-11 (eng. Inernational Classification of Diseases).

 Provodi se i cjelokupni zdravstveni pregled zbog velike učestalosti popratnih bolesti. U DSM-V ovisnosti su razvrstane u 9 različitih kategorija i obuhvaćeno je 11 kriterija koji uključuju ponašanja povezana sa smanjenjem kontrole, simptomima tolerancije i apstinencije, problemima svakodnevnog funkcioniranja u društvu i rizičnim ponašanjima. Ovisno o broju zabilježenih kriterija (najmanje 2 u posljednjih 12 mjeseci), određuje se stupanj ovisnosti.

utjecaj-cbd-a-na-ovisnost-blog-3

Ugrožene skupine

U prijelaznom životnom razdoblju, između djetinjstva i zrelosti, mladi u potrazi za vlastitim identitetom skloni su eksperimentiranju i traženju novih iskustava. Upravo zbog toga adolescenti su osobito rizična skupina. 

Razlozi za uzimanje droga uglavnom su pritisak vršnjaka, želja za pripadanjem određenoj skupini, želja za bjegom od problema ili dosada. Mnogi počinju s uzimanjem tradicionalnih droga poput alkohola i nikotina te kasnije eksprimentiraju i s drugim vrstama. Tijekom adolescencije navika uzimanja sredstava ovisnosti može prestati ili se ustaliti kao umjerena, dok se u manjeg broja adolescenata zloporaba može razviti u ovisnosti .

Razlozi za uzimanje droga uglavnom su pritisak vršnjaka, želja za pripadanjem određenoj skupini, želja za bjegom od problema ili dosada.

Liječenje i prevencija

U liječenju ovisnosti ne postoji jedan univerzalni tretman, već ovisi o tipu ovisnosti, samoj osobi i njenim potrebama te zdravstvenom stanju. Tijekom kliničkog liječenja ovisnosti potrebno je uključiti medicinski, psihosocijalni i zakonski aspekt.

U terapiji akutne intoksikacije intravenski se primjenjuje nalokson, antagonist opijata, koji poništava nesvjesticu te se osoba mora hospitalizirati i držati na promatranju najmanje 24 h. Kao metoda ustezanja peroralno se primjenjuje metadon, zbog dugog poluživota te slabije sedacije i euforije, koji sprječava teške simptome apstinencije. 

Progresivnim smanjenjem doze simptomi apstinencije slični su onima izazvanima drogom, ali su postupni i odgođeni. Klonidin je središnji adrenergični lijek koji zaustavlja većinu simptoma apstinencije, smanjenjem središnjeg adrenergičnog izlučivanja nastalog stimulacijom središnjih receptora. 

Tijekom dugotrajnog procesa odvikavanja primjenjuju se različiti lijekovi poput metadona, buprenorfina, levometadil acetata, naltreksona. Kod predoziranja kokainom mogu se intravenozno primjeniti barbiturati ili diazepam, dok izazvane konvulzije antikonvulzivi ne mogu spriječiti. U liječenju alkoholizma primjenjuje se farmakoterapija (najčešće benzodiazepini) i psihoterapija te su vrlo učinkoviti i rehabilitacijski programi koji kombiniraju ova dva pristupa uz grupne terapije.

Uz farmakoterapiju, u liječenju ovisnosti neophodno je provoditi i psihoterapiju kako bi se potaknula apstinencija, jačala motivacija i vještine suočavanja sa stresom te poboljšala kvaliteta života. Najčešće se primjenjuju kratke intervencije, motivacijska poticajna terapija, kognitivno-bihevioralna terapija, bihevioralna terapija, grupna terapija, obiteljska terapija, bihevioralna terapija parova te program 12 koraka.

Komplikacije bolesti ovisnosti mogu biti posljedica nehigijenskog korištenja droga ili njenih svojstava, akutne intoksikacije ili intoksiciranog ponašanja uslijed uzimanja droge. 

Najčešće komplikacije su plućne bolesti (upala pluća, plućni apsces, embolija pluća), jetrene bolesti (virusni hepatitis A, B, C), mišićno-koštane bolesti (osteomijelitis), bolesti imunosnog sustava (povišene razine protutijela IgM i IgG), neurološke (koma, anoksija mozga, posljedice bakterijskog endokarditisa i virusnog hepatitisa). 

Zbog čestog injektiranja mogu se razviti površinski kožni apscesi, celulitis i flebitis. Uslijed korištenja nesterilnih igala dolazi do prijenosa zaraze i razvoja infekcija koje rezultiraju teškim komplikacijama, od kojih su neke i životno ugrožavajuće. Kod alkoholičara su najčešće komplikacije hepatitis, ciroza jetre, gastritis, pankreatits, kardiomiopatija i oštećenja mozga.

utjecaj-cbd-a-na-ovisnost-blog-4

Djelovanje CBD-a na ovisnost

Unatoč mnogim dostupnim terapijskim pristupima liječenju ovisnosti, psihosocijalnim i  farmakološkim, visoka je stopa recidiva te se smatra kako je to posljedica neučinkovitosti lijekova koji se primjenjuju i nedostatka specifične terapije za, primjerice, ovisnosti o kanabisu, kokainu i amfetaminu.

Novim saznanjima o mehanizmima uključenima u razvoj ovisnosti moguće je osmisliti nove lijekove s većom učinkovitošću i sigurnošću primjene. U tu svrhu je primjena kanabinoida od velikog interesa jer interakcijom s endokanabinoidnim sustavom (EKS), dopaminergičkim, serotonergičkim i endogenim opioidnim sustavom sudjeluje u regulaciji emocija, kognitivnog sustava i centra za nagrađivanje. 

Među kanabinoidima koji moduliraju endokanabinoidni sustav najistraživaniji je Δ9-tetrahydrocannabinol (THC), još od vremena kada je po prvi puta izoliran 1960-ih kao glavni sastojak ekstrakta kanabisa. Njegov učinak izazivanja ovisnosti, psihoze i anksioznosti dobro je poznat

S druge strane, CBD ne izaziva ovisnost te su dosadašnja istraživanja dokazala njegovo anksiolitičko, antipsihotično, antidepresivno i neuroprotektvino djelovanje. CBD djeluje na EKS uspostavljanjem interakcija s CB1 i CB2 receptorima. Na CB1 receptore djeluje kao negativni alosterički modulator, dok za CB2 receptore pokazuje niski afinitet i djeluje kao slabi inverzni agonist. Različita istraživanja potvrdila su djelovanje CBD-a kao agonista serotoninskog receptora 5HT1A te na regulaciju stresa i kompulzivnih ponašanja. Na μ and δ opioidne receptore CBD djeluje kao alosterički modulator.

Načini primjene i doziranje CBD-a

Postoji nekoliko načina primjene CBD-a, a odabrani će ovisiti o namjeni i zdravstvenom stanju osobe. Ovisno o metodi unosa razlikovat će se vrijeme početka djelovanja i trajanja učinka. 

Proizvodi poput kapsula ili praha koji se unose oralnim putem imaju dugotrajnije djelovanje, ali im dulje treba da počnu djelovati zbog prolaska kroz probavni sustav. CBD ulje uneseno sublingvinalno djeluje brže jer izravno ulazi u krvotok.

 CBD ekstrakti koji se inhaliraju pomoću vaporizatora najbrže djeluju. CBD ulje u obliku losiona i krema može se primjeniti i lokalno, na bolno područje na koži. Doziranje CBD-a temelji se na tjelesnoj masi, ali i reakciji osobe te se sukladno tome određuje optimalna doza.

utjecaj-cbd-a-na-ovisnost-blog-5

CBD i heroin

U istraživanju objavljenom u American Journal of Psychiatry ispitivan je učinak CBD-a na ovisnost o heroinu. Sudjelovala su 42 ispitanika, dugogodišnja ovisnika o heroinu, koji su bili na liječenju.

Ispitanici su bili podijeljeni u tri skupine; dvije su uzimale različite doze CBD-a (Epidiolex), 800 mg i 400 mg, dok je treća uzimala placebo. Doziranje se vršilo jednom dnevno, tri uzastopna dana i tako iduća dva tjedna. Tijekom tih dva tjedna ispitanicima su pokazivane slike i video materijali neutralnog sadržaja poput prirode i sadržaja povezanog s korištenjem droga (pribora, praha koji nalikuje heroinu, radnje uzimanja heroina).

Nakon toga ispitanici su ocjenjivali stupanj želje za heroinom, stupanj tjeskobe te promjene emotivnog stanja kao rezultat izlaganja okidačima. Do kraja tretmana skupine koje su primale CBD imale su 2-3 puta manju žudnju za heroinom i tjeskobu te manju razinu kortizola i brzinu otkucaja srca u odnosu na skupinu koja je primala placebo.

Razlike između dviju grupa koje su primale različite doze CBD-a bile su neznatne. Ova saznanja predstavljaju osnovu za sljedeća istraživanja koja bi mogla odgovoriti i na pitanja točnog doziranja, učestalosti primjene i mehanizama u mozgu kojima se smanjuje žudnja. 

CBD i kanabis

Trenutačna terapija ovisnika o kanabisu ograničena je na bihevioralnu terapiju koja uključuje motivacijsku poticajnu terapiju, kontingencijsko upravljanje i kognitivno-bihevioralnu terapiju. U farmakoterapiji istraživani su razni potencijalni lijekovi, međutim, nisu pokazali dostatnu učinkovitost. Dosadašnja istraživanja bila su s malim brojem ispitanika i kratkog vremena trajanja te su ispitivani lijekovi još uvijek u eksperimentalnoj fazi. Ispitivanja učinaka CBD-a na ovisnost o marihuani uglavnom su provedena na životinjama, dok su ona provedena na ljudima relativno malog opsega.

U istraživanju provedenom na 18 ispitanika ovisnika o kanabisu primjena CBD-a poboljšala je simptome depresije i psihoze te sposobnost pamćenja i učenja. 

U jednom od novijih kliničkih istraživanja skupina od 82 ispitanika, randomizirano je raspodijeljena u različite skupine koju su primale 200 mg, 400 mg i 800 mg CBD-a te placebo tijekom 4 tjedna. Korišteni CBD bio je sintetski, a ne ekstrahiran iz biljke, visoke čistoće (99,9 %) i pripremljen u obliku kapsule. Terapija je, uz primjenu CBD-a, uključivala i psihoterapiju. Skupine koje su uzimale doze od 400 mg i 800 mg imale su smanjenu upotrebu marihuane i razinu THC-a u urinu, za razliku od skupina koje su uzimale dozu od 200 mg ili placebo. Ispitanici koji su uzimali doze od 400 i 800 mg imali su smanjene simptome apstinencije i tjeskobe tijekom terapije i nakon  prestanka terapije (24 tjedna) te su smanjili učestalost pušenja cigareta i uporabe marihuane. Iako je ovo istraživanje pokazalo potencijalni učinak CBD-a na smanjenje upotrebe marihuane, uzimajući u obzir mali broj ispitanika i razne limitirajuće čimbenike, treba pažljivo interpretirati rezultate i provesti još većih istraživanja prije predlaganja CBD-a kao lijeka za kliničko liječenje ovisnosti o marihuani.

Prema rezultatima dosadašjih istraživanja na životinjama i na ljudima, CBD bi mogao imati važnu ulogu u reguliranju ovisnosti o kanabisu, prvenstveno simptoma apstinencije.

utjecaj-cbd-a-na-ovisnost-blog-6

CBD i alkohol

U posljednje vrijeme CBD je privukao pažnju u liječenju ovisnosti o alkoholu zbog mogućnosti moduliranja učinaka alkohola i popravljanja oštećenja jetre i središnjeg živčanog sustava uzrokovanih konzumacijom alkohola.

Budući da su i CBD i alkohol depresori živčanog sustava, njihova kombinacija uzrokuje opuštanje i sniženje krvnog tlaka koje može biti iznimno opasno. S druge strane, istraživanje na glodavcima pokazalo je kako CBD može prevenirati povraćanje, što može povećati intoksikaciju alkoholom.

CBD i kokain

Pošto specifična terapija za liječenje ovisnosti o psihostimulansima ne postoji, ispituju se različiti lijekovi i alternativne terapije poput CBD-a. Ispitivanja na ljudima uglavnom su mala i često kontradiktornih rezultata. Ono što su istraživanja na životinjama dokazala jest hepatoprotektivni učinak CBD-a, smanjenje tjeskobe tijekom apstinencije od kokaina i smanjenje nagradnih učinaka kokaina.

CBD i cigarete

U ispitivanju utjecaja CBD-a na smanjenje pušenja cigareta 24 ispitanika su primale CBD (400 μg) ili placebo inhalatornim putem. Skupina koja je primala CBD zabilježila je smanjenje žudnje i pušenja cigareta za 40 % nakon jednog tjedna primjene. Nakon prestanka primjene CBD-a i 2 tjedna praćenja ispitanici ove skupine su imali smanjenu žudnju za uporabom cigareta, za razliku od skupine koja je primala placebo.

Zaključak

U ispitivanju učinaka CBD-a na miševima s izazvanim simptomima apstinencije, CBD je poništio smanjenu sposobnost pamćenja i reaktivnost mikroglija uzrokovanih apstinencijom.

Istraživanja primjene CBD-a na životinjama rezultirala su značajnim potencijalnim pozitivnim učincima na ovisnosti o opioidima i psihostimulansima, dok su rezultati istraživanja učinaka na ovisnost o kanabisu i cigaretama na ljudima još uvijek preliminarni. Bitno je naglasiti da je primjena CBD-a sigurna kako u ljudi, tako i u životinja, što je važno s terapijskog stajališta. CBD odlikuju svojstva koja bi posredno mogla pozitivno utjecati na liječenje ovisnosti, poput zaštite od učinaka stresa i neurotoksičnosti, smanjenja anksioznosti, antidepresivnog i antikonvulzivnog djelovanja te smanjenja kronične boli.

Literatura

  1. Bisogno, T., Hanuš, L., De Petrocellis, L., Tchilibon, S., Ponde, D. E., Brandi, I., i sur. (2001)

  2. Molecular targets for cannabidiol and its synthetic analogues: effect on vanilloid VR1 receptors and on the cellular uptake and enzymatic hydrolysis of anandamide. Br J Pharmacol 134(4), 845–852.

  3. D’Souza, D. C., Ranganathan, M., Braley, G., i sur. (2008) Blunted psychotomimetic and amnestic effects of delta-9-tetrahydrocannabinol in frequent users of cannabis. Neuropsychopharmacology. 33(10), 2505–2516. 

  4. Freeman, T. P., Hindocha, C., Baio, G., Shaban, N. D. C., Thomas, E. M., Astbury, D., i sur. (2020) Cannabidiol for the treatment of cannabis use disorder: a phase 2a, double-blind, placebo-controlled, randomised, adaptive Bayesian trial. Lancet Psychiatry7, 865-874. doi: 10.1016/S2215-0366(20)30290-X 

  5. Guimaraes, F. S., de Aguiar, J. C., Mechoulam, R., Breuer, A. (1994) Anxiolytic effect of cannabidiol derivatives in the elevated plus-maze. Gen Pharmacol. 25(1), 161–164. 

  6. Hermann, D., Sartorius, A., Welzel, H., i sur. (2007) Dorsolateral prefrontal cortex N-acetylaspartate/total creatine (NAA/tCr) loss in male recreational Cannabis users. Biol Psychiatry. 61(11), 1281–1289. 

  7. Hurd, Y. L., Spriggs, S., Alishayev, J., Winkel, G., Gurgov, K., Kudrich, C., i sur. (2019) Cannabidiol for the Reduction of Cue-Induced Craving and Anxiety in Drug-Abstinent Individuals With Heroin Use Disorder: A Double-Blind Randomized Placebo-Controlled Trial. American Journal of Psychiatry, appi.ajp.2019.1. doi:10.1176/appi.ajp.2019.1810

  8. Kathmann M, Flau K, Redmer A, Trankle C, Schlicker E. (2006) Cannabidiol is an allosteric modulator at mu- and delta-opioid receptors. Naunyn Schmiedebergs Arch Pharmacol. 372(5), 354–361. 

  9. Laprairie, R. B., Bagher, A. M., Kelly, M. E. M., Denovan-Wright, E. M. (2015) Cannabidiol is a negative allosteric modulator of the cannabinoid CB 1receptor. Br J Pharmacol. 172(20), 4790–4805.

  10. McPartland, J. M., Duncan, M., Di Marzo, V., Pertwee, R. G. (2015) Are cannabidiol and Δ 9-tetrahydrocannabivarin negative modulators of the endocannabinoid system? A systematic review. Br J Pharmacol. 172(3), 737–753.

  11. Morgan, C. J., Das, R. K., Joye, A., Curran, H. V., Kamboj, S. K. (2013) Cannabidiol reduces cigarette consumption in tobacco smokers: preliminary findings. Addict Behav. 38(9), 2433–2436.

  12. Nielsen, S., Gowing, L., Sabioni, P., Le Foll, B. (2019) Pharmacotherapies for cannabis dependence. Cochrane Database Syst. Rev. 1 doi: 10.1002/14651858.CD008940.pub3 

  13. Prud’homme, M., Cata, R., Jutras-Aswad, D. (2015) Cannabidiol as an Intervention for Addictive Behaviors: A Systematic Review of the Evidence. Substance Abuse: Research and Treatment 9, 33-38. SART.S25081. doi:10.4137/sart.s25081 

  14. Rodrigues, L. A., Caroba, M. E. S., Taba, F. K., Filev, R., Gallassi, A. D. (2020) Evaluation of the potential use of cannabidiol in the treatment of cocaine use disorder: A systematic review. Pharmacology Biochemistry and Behavior, 172982. doi:10.1016/j.pbb.2020.172982 

  15. Russo, E. B., Burnett, A., Hall, B., Parker, K. K. (2005) Agonistic properties of cannabidiol at 5-HT1a receptors. Neurochem Res.30(8), 1037–1043. 

  16. Turna, J., Syan, S. K., Frey, B. N., Rush, B., Costello, M. J., Weiss, M., i sur. (2019) Cannabidiol as a Novel Candidate Alcohol Use Disorder Pharmacotherapy: A Systematic Review. Alcohol. Clin. Exp. Re 43, 550–563. 10.1111/acer.13964

  17. Zanelati, T. V., Biojone, C., Moreira, F. A., Guimaraes, F. S., Joca, S. R. (2010) Antidepressant-like effects of cannabidiol in mice: possible involvement of 5-HT1A receptors. Br J Pharmacol. 159(1), 122–128. 

  18. Zuardi, A. W., Crippa, J. A., Hallak, J. E., Moreira, F. A., Guimaraes,  F. S. (2006) Cannabidiol, a Cannabis sativa constituent, as an antipsychotic drug. Braz J Med Biol Res. 39(4), 421–429. 

  19. De Ternay, J., Naassila, M., Nourredine, M., Louvet, A., Bailly, F., Sescousse, G., i sur. (2019) Therapeutic Prospects of Cannabidiol for Alcohol Use Disorder and Alcohol-Related Damages on the Liver and the Brain. Front. Pharmacol. 10, 627. 10.3389/fphar.2019.00627

  20. D’Souza, D. C., Perry, E., MacDougall, L., i sur. (2004) The psychotomimetic effects of intravenous delta-9-tetrahydrocannabinol in healthy individuals: implications for psychosis. Neuropsychopharmacology. 29(8), 1558–1572. 

Autorica: Martina Štefančić

Sadržaj
    Add a header to begin generating the table of contents
    Shopping Cart
    Scroll to Top