U slučaju alergijskog rinitisa preporuča se izbjegavanje izlaganja alergenu i njihova eliminacija iz neposredne životne okoline. Kod dokazanaih alergija na pelud, trave, prašinu, životinjsku dlaku isto tako se preporuča izbjegavati boravak u blizini alergena, uz redovito čišćenje i provjetravanje. Za smanjenje edema sluznice nosa i povećanje prohodnosti dišnog puta koriste se dekongestivi, no ne dulje od tjedan dana kako se sluznica ne bi oštetila. 

Često se prepisuju i antihistaminici, u obliku spreja, tableta ili kapi, koji djelotvorno suzbijaju simptome alergije, olakšavanju i sprječavaju kihanje, suzenje očiju i kašalj. 

Kortikosteroidni pripravci imaju najintenzivniji protuupalni učinak i prepisuju se ukoliko se simptomi alergije na terapiji antihistaminicima ne smanjuju. Obično se kortikosteroidni pripravci primjenjuju lokalno, u obliku kapi za oči ili spreja za nos, a navedeni lijekovi (dekongestivi, antihistaminici, kortikosteroidi) uzimaju se određeni vremenski period prema preporuci liječnika kako ne bi došlo do razvoja nuspojava. 

Pojava alergija na pelud se podudara s cvatnjom biljaka koje stvaraju taj pelud, zbog čega je važno poznavati peludni kalendar. Peludni kalendar grafički je prikaz peludnog spektra u zraku, koji se izrađuje za pojedina biogeografska područja. U njemu su navedene informacije o razdobljima i promjenama koncentracija peludi ovisno o cvatnji pojedinih biljaka. Biljke koje imaju alergeni potencijal karakteriziraju velika rasprostranjenost, velike količine peluda, oprašivanje vjetrom i prisutnost spojeva u peludnom zrncu koji u kontaktu sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju. Neke od biljaka s visokim alergenim potencijalom su pelin, ambrozija, pripadnici porodice trava, drveće lijeske, johe i breze.